Samoupravna interesna zajednica

	SFRJ
	; Članak je dio serije:; Politika i uprava; SFRJ
	Ustav (1974); Zakon o udruženom radu (1976);
	Republike i pokrajine; Društveno-političke zajednice SFRJ Zajednice opština; Opštine; ; Organizacija udruženog rada; Samoupravna interesna zajednica;
	Skupština SFRJ Savezno vijeće; Vijeće republika i pokrajina; ;
	Savezno izvršno vijeće Predsjednici; ;
	Vrhovni sud Jugoslavije;
	Ustavni sud Jugoslavije;
	Društveno-političke organizacije SKJ; SSRNJ; SSOJ; SSJ; SUBNOR; ;
	Druge države; pogledaj • razgovor • uredi

Nedovršeni članak Samoupravna interesna zajednica je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.

Samoupravna interesna zajednica (SIZ) je naziv za državne organe u sistemu samoupravnog socijalizma bivše Jugoslavije u čijoj su nadležnosti bili zdravstvo, socijalna zaštita, kultura, sport i druge društvene djelatnosti.

Prema Ustavu Jugoslavije iz 1974. godine razlikuju se dvije osnovne skupine kategorije samoupravnih interesnih zajednica (SIZ-ova): prvu čine SIZ-ovi koji se formiraju radi organizirane slobodne razmjene rada između radnika u organizacijama udruženog rada društvenih djelatnosti (odgoj, obrazovanje, kultura i dr.) i radnika u organizacijama udruženog rada koji su korisnici usluga tih djelatnosti, drugu kategoriju čine SIZ-ovi koji su formirani radi zadovoljavanja određenih osobnih i zajedničkih potreba i interesa zajedničkim udruživanjem sredstava (mirovinsko, invalidsko osiguranje i sl.).

Radi neposrednijeg ostvarivanja svojih prava i interesa radnici i radne organizacije, kako je to predvidio zakonodavac, imaju pravo da unutar SIZ-a organiziraju osnovne samoupravne interesne zajednice (OSIZ) za određena područja ili za ostvarivanje zajedničkih ciljeva i interesa.

SIZ-ovi koji obuhvaćaju srodne i bliže povezane šire zajedničke interese, mogu sa udruživati u udružene samoupravne interesne zajednice (USIZ).

Broj SIZ-ova bio je velik, a formirani su prema potrebi na nivou mjesne zajednice, grada, regije ili republike. SIZ-ovi su djelovali od 1975. do 1990. godine, a njihova česta ukidanja, spajanja, razdvajanja, izdvajanja, promjene naziva stvaraju probleme pri sređivanju arhivskog gradiva, a to će se odraziti i na rad istraživača.

SIZ-ovima su prethodili fondovi, zajednice i zavodi za iste ili slične djelatnosti, pa su oni bili stvaratelji i imatelji gradiva prethodne institucije. Funkcija SIZ-ova nije bitno mijenjala od funkcije fondova, razlika je samo u načinu financiranja.