Otvori glavni meni
Franjevački samostan

Samostan u Fojnici je franjevački samostan u Fojnici, i pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji, Bosna i Hercegovina u 14. vijeku.

Prvo osnivanje franjevačkog samostana i crkve u Fojnici vezano za dolazak Dubrovčana i Sasa kao zakupaca fojničkih rudokopa, te njihovih radnika u rudnicima. Pošto su ovi doseljenici bili katolici, sa sobom su vodili i svoje svećenike, uglavnom Nijemce i Italijane. Prva crkvu Sv. Marije i samostan izgrađeni su u sjevernom dijelu Fojnice - na Pazarnicama.

Godine 1463. godine, nakon osmanlijskih osvajanja, Fra Anđeo Zvjezdović je 1463. god. od sultana Mehmeda II isposlovao povelju (ahdnamu) da franjevci zajedno s katoličkim pučanstvom mogu ostati i živjeti po zakonima svoje vjere. Tijekom višestoljetne turske vladavine ahdnama je bila od pomoći franjevcima i obespravljenom katoličkom puku. Iščezavanjem pojedinih samostana zbog turskog nasilja, fojnički su franjevci morali preuzeti pastoralnu brigu nad velikim područjima, prije svega srednje i zapadne Bosne.

Početkom 16. vijeka, crkva i samostan premješteni su na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalaze. Od tada do 2009. godine, samostan je rušen, paljen, bombardovan i više puta ponovo podizan, onavljan i dograđivan.

Proglašen je za Nacionalni spomenik BiH. [1]. Nacionalni spomenik čini: Samostanska crkva Svetoga Duha sa pokretnim naslijeđem (inventar samostanske crkve, te muzejska zbirka i bibliotečki fond), potporne kamene zidine sa padinom sjeveroistočno ispod samostana i voćnjakom na Rupnovcu, voćnjak na padini južno od crkve, voćnjak na padini zapadno od crkve na lokalitetu Križ, šuma zapadno od crkve na lokalitetu Križ, groblje sa kapelom sv. Mihovila južno od crkve na lokalitetu Karauša i šuma jugoistočno od crkve na lokalitetu Bare.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi