Peschiera del Garda

Peschiera del Garda (latinski: Ardelica, Arilica i Ariolica) je grad u talijanskoj provinciji Verona (regija Veneto) od 9 486 stanovnika [1] (2008. godine).

Peschiera del Garda
Comune di Peschiera del Garda
Pogled na grad i rijeku Mincio
Pogled na grad i rijeku Mincio
Pogled na grad i rijeku Mincio
Koordinate: 45°26′N 10°41′E / 45.433°N 10.683°E / 45.433; 10.683
država  Italija
regija Veneto
provincija Verona
frazioni Peschiera, San Benedetto di Lugana, Broglie
Vlast
 - gradonačelnik Umberto Chincarini
Površina
 - Ukupna 17,6 km²
Visina 68
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 9 486
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 37019, 37010
Pozivni broj 045
Službena stranica www.peschieradelgarda
Karta
Peschiera del Garda na mapi Italije
Peschiera del Garda
Peschiera del Garda
Peschiera del Garda na karti Italije

Geografske karakteristike uredi

Peschiera del Garda leži u Sjevernoj Italiji na jugoistočnoj obali Jezera Garda na mjestu gdje istječe rijeka Mincio.[1]

Historija uredi

Arheološka iskapanja iznjela su na svijetlo - paleolitsko naselje na brežuljku pored jezera, u njemu su pronađeni i predmeti iz kasnijih razdoblja (keramika, brončani predmeti). Iskapanja u samom centru otkrila su materijal iz rimskog doba, pa se potvrđuje teza da se tu nalazila antička - Arilica.[1]

Peschiera je za srednjeg vijeka bila važan centar ribara u vodama Mincia. Zbog svog strateškog položaja Peschiera je bila utvrđena još od Rimljana, ona je u 10. vijeku pretvorena u zamak. Zamak Peschiera je od 1208. bio uporište veronskih Gibelina, nekoliko godina kasnije razorio ga je Ezzelino Romano.[1] Nakon tog Peschierom je vladala veronska dinastija Scaligeri, pa je naselje ponovno utvrđeno u 14. vijeku. Od kad je postala dio Mletačke Republike, pretvorena je u njenu glavnu utvrdu i ratnu luku na Jezeru Garda. Venecijanci su utvrdu potpuno preuredili 1549. po projektu Guidobalda della Rovere, urbinskog vojvode.[1]

Od 1796. Peschiera je pod Austrijancima, sve dok ih nije protjerao Napoleon. Mirom iz Campo Formia - 1797. ponovno je austrijska, sve do 1801. kad je ušla u sastav Cisalpinske Republike, od tad je Peschiera administrativno pod Mantovom, sve dok nije postala dio Kraljevine Italije - 1866., tad je podpala pod Veronu.[1]

Za vrijeme Prvog rata za nezavisnost Italije - 1848. snage Pijemonta opsjedale su i bombardirale utvrdu punih 13 dana, ali su se Austrijanci odbili predati[1] - pa se opsada produžila punih šest tjedana, do kapitulacije austrijske vojske.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata - 8. novembra 1917., u Peschieri je održan važan sastanak nakon katastrofalnog poraza talijanske vojske kod Kobarida, na kom su sa talijanske strane sudjelovali; kralj Vittorio Emanuele III i ministri Orlando, Sonnino i Bissolati, a sa savezničke francuski premijer Paul Painlevé sa generalom Ferdinandom Fochom i britanski premijer David Lloyd George sa generalima Robertsonom i Wilsonom. Na sastanku se raspravljala daljna taktika saveznika, koja je uključivala čak i povlačenje iz Veneta.[1]

Peschiera je bila nekad čuvena po vojnom zatvoru, koji je zatvoren 2002.

Znamenitosti uredi

Najveća znamenitost Peschiere je Venecijanska utvrda iz 16. vijeka, uz gradske bedeme i crkvu Madonna del Frassino iz 1510.

Privreda uredi

Peschiera del Garda je ladanjski gradić koji živi od turizma, nedaleko (4 km) je poznati zabavni park - Gardaland.

Gradovi prijatelji uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Peschiera del Garda (talijanski). Treccani. Pristupljeno 03. 09. 2013. 

Vanjske veze uredi