Mošćenice
Ovo je članak o naselju u općini Mošćenička Draga, kod Opatije. Za gradsko naselje Petrinje, vidi Mošćenica. Mošćenice, Moschiena (tal.) je srednjovjekovni utvrđeni gradić udaljen 14 km od poznatog ljetovališta Opatije, povrh malog ribarskog mjesta Mošćenička Draga (udaljeno 2.5 km) u istoimenoj općini. Nalazi se na brijegu visokom 173 m na istočnim padinama planine Učke s prekrasnim pogledom na Kvarner te otoke Krk i Cres. Ulaz u grad je dostupan samo s jedne strane i to na mjestu gdje se nalaze gradska vrata dok je s ostalih strana gradić okružen padinom koja se strovaljuje sve do mora. Stepeništem su spojene sa prostranom plažom na Sv. Ivanu u Mošćeničkoj Dragi.
Mošćenice
| |
|---|---|
  Mošćenice Mošćenice na karti Hrvatske | |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/Grad | Mošćenička Draga |
| Najbliži (veći) grad | Opatija |
| Površina | 2,582 km² |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.218 N |
| - z. d. | 14.251 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 310 |
| - Gustoća | 120 st./km² |
| Pošta | 51417 Mošćenička Draga |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
 | |
G. Kobler pretpostavlja da su Mošćenice u srednjem vijeku osnovali grčki naseljenici jer nalazi isti toponim Moscheniza u Epiru kraj Igumenize. U gradu se nalaze brojni kulturno urbanistički spomenici uključujući župnu crkvu Sv. Andrije, crkvu Sv. Bartola iz 1628. i crkvu Sv. Sebastjana iz 1501. s karakterističnim trijemovima zvanim "lopica", kuće Negovetić, Rubinić, i Dešković, kaštel, gradska vrata te toš-mlin i tijesak za masline. Mošćenice su omiljeno izletište brojnih grupa turista ali i polazište ljubitelja pješačenja i planinarenja na putu prema starim, napuštenim selima, planine Učke do kuda vodi pješačka staza. Grad koji je mijenjao vladare (Ilirsko pleme Liburni, Slaveni, glagoljaši, grofovia Walsee, Devinska grofovia, Habsburzi, Isusovci, u modernim vremenima Austro-Ugari, Talijani, Jugosloveni, i danas Hrvati) nudi nam bogat pogled u prošlost, a svojim kamenim zidinama i uskim kalama privlači u svoju unutrašnjost u kojoj još uvijek žive duhovi srednjovjekovnih priča.
Povijest uredi
Mošćenice je grad s prošlošću koja seže u prapovijesno vrijeme na što upućiju mnoga arheološka nalazišta. Na ovom području sjeveroistočne Istre, u prapovijesno doba živjeli su Liburni, jedno od ilirskih plemena. Po tom se plemenu ovaj kraj još i danas najčešće naziva Liburnijom. Liburni su bili stočari i vješti pomorci koji su sa svojim karakterističnim brzim brodicama na vesla zadavali problema i Rimljanima, poznatim pomorcima i ratnicima. Zato je rimska vojska uvrstila u svoju ratnu flotu njihove brodice - liburne.
U I.st. pr n.ere Rimljani podvrgavaju svojoj vlasti i Liburne. Oni osnivaju nove gradove, ali svoju upravu smještaju u postojeća liburnijska naselja. Na prelazu iz VI. u VII. st. Liburniju sve do rijeke Raše naseljava prvi val Slavena. Sto godina kasnije franačka država zaposjeda Istru i uvode feudalni poredak Liburnija je pod raznim njemačkim feudalcima, devinska grofovija pa od obitelji Walsee da bi na poč. XV. stoljeća, Liburnija, a time i Mošćenice, postali vlasništvo Habsburgovaca, tj. postaje dio austrijskog carstva. Od tada su Mošćenice dugotrajno, sve do početka našeg stoljeća (1918.), ostale pod vlašću Ausrije.
Mošćenice se prvi put spominju, kao samostalna komuna u posjedu Kastavske gospoštije, već 1374. godine, u oporuci pisanoj na njemačkom jeziku grofa Ugona iz Duina(Devin), ali i u glagoljskom pisanom dokumentu iz 1395. godine, kojim su se određivale granice između Mošćenica i Košljaka. Vlasnici Mošćenica su bili poljski biskupi, grofovi iz Duina te grofovi Walsee. U drugoj polovici XV. st. grofovi Walsee ustupaju svoj posjed u Liburniji caru Fridrihu III Habsburškom. Na jedinim gradskim vratima uklesan je habsburški grb iz 1634. godine. Na vrhu brijega, kamo vode sve krivudave uličice, dominira trobrodna barokna crkva Sv. Andrije koja je današnji izgled dobila u XVIII. st., a nalazi se na glavnom trgu. Na glavnom oltaru je pet kamenih kipova I. Contierija (početak XVIII. st.) a u crkvi su bogato rezbarene korske klupe. U crkvenom lapidariju čuva se pučka kamena plastika iz XVII. st
U periodu od 1637. do 1733. godine, neposredni su posjednici Mošćenica bili Isusovci iz Rijeke.Tada su Mošćenice 1637. godine dobile gradski statut. Javne isprave, urbari, notarski zapisi, statuti od XIV. do XVII. stoljeća pisani su čakavskim jezikom - glagoljicom, koja je na istarsko - kvarnerskom području doživjela najveću primjenu i procvat.
Krajem XVIII. st. gradi se Jozefina koja spaja Kastav s Veprincem. Mošćenicama i Plominom.
Povijesna 1848. godina je bila prelomna u konačnom razrešavanju feudalnih odnosa na širem prostoru Europe, kada i u Mošćenicama počinje period moderne uprave, iako je područje Liburnije sve do kraja prvog svjetskog rata, izuzevši razdoblje Napoleonovih Ilirskih provincija na početku XVIII. stoljeća, dio Austrije, odnosno od 1867. dio Austro-Ugarske .
Mošćenice su 1896. godine postale sjedište samostalne općine, ali su i one doživjele sudbinu ostalih srednjovjekovnih gradova - njihovo se stanovništvo počinje spuštati na more i stvarati jezgru novog naselja, Mošćeničku Dragu koja je ponovno postala općinom 1991. nakon što je podijeljena bivša općina Opatija.
Znamenitosti uredi
- Crkva sv. Andrije: u župnoj crkvi sv . Andrije u Mošćenicama nalazimo sliku Sveti Andrija i Sveti Cezarije iz Terracine.
- Etnografski muzej
