Mirta je ime za više vrsta zimzelenih grmolikih biljaka iz porodice Myrtaceae.[1]

Mirta
Ilustracija obične mirte (Myrtus communis)
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Myrtales
Porodica: Myrtaceae
Rod: Myrtus
L.
Dvojni naziv
Myrtus communis
L.

Najviše vrsta mirti raste po Južnoj Americi, a pojedinih vrsti ima i po Australiji i Novom Zelandu. Prave mirte imaju centralnu glavnu žilu uvijek s donje strane, paralelnu sa rubom lista.[1]

Mirte su tipična biljka mediteranske makije.

Karakteristike

uredi
 
Cvijet obične mirte

Najrasprostranjenija od svih vrsti mirti, je aromatična obična mirta (latinski: Myrtus communis) porijeklom iz Mediterana i Bliskog istoka, koja je danas rasprostranjena sve do južne Engleske i toplijih dijelova Sjeverne Amerike.[1] Za antičkih vremena Grci i Rimljani, su je držali kao simbol božice ljubavi Afrodite (Venere), i od njenih su grana i listova pleli vijence i druge ukrase.[1]

Mirte mogu narasti do visine od 5 metra. To su biljke mesnatih, sjajnih pararelnih listova, protkanih brojnim malim, prozračnim žilicama punim uljnatih sokova. Imaju po jedan bijeli cvjet, dužine oko 1,8 cm, na kratkoj peteljci. Plod je prošaran brojnim purpurno-crnim bobičastim sjemenkama. Eterično ulje - mirtol kojeg ima dosta po svim djelovima biljke, nekad je bilo na cijeni kao antiseptik i tonik.[1]

Šarolike žuto-crne i crno-bijele sorte običnih mirti uzgajaju se kao ukrasne biljke. Ostale poznate vrste mirti su voskovnica, evropska voskovnica, lagerstremija, šišmirnolisna kalmija, australska gumena mirta, pahuljasta rodomirta i planinski lovor koji raste po Oregonu i Kaliforniji.[1]

Izvori

uredi
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Myrtle (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 26. 03. 2014. 

Vanjske veze

uredi