Kalcijum karbonat
Kalcijum-karbonat je hemijsko jedinjenje koje spada u klasu neorganskih soli. Molekularna formula kalcijum-karbonata je CaCO3. Najčešći oblici kalcijum karbonata su krečnjak, kreda i mermer.[5][6]
DobijanjeUredi
Kalcijum-karbonat se dobija u reakciji između kalcijum-hidroksida i ugljene kiseline. Može se dobiti i reakcijom između kalcijumovog oksida i ugljen-dioksida, ili kombinacija jednog od ovih jedinjenja sa jednim od prethodna dva. Preko bilo koje od ispod napisanih reakcija može se dobiti kalcijum karbonat.
Kalcijum-karbonat može se dobiti i na druge načine, npr. u dvoguboj izmeni soli. Ova je reakcija moguća zato što je kalcijum-karbonat talog.
Fizičke osobineUredi
Kalcijum-karbonat je praskašta so bele boje. Ova je so nerastvorljiva u vodi. Prilikom mešanja sa vodom nastaje talog.
Hemijske osobineUredi
Kalcijum-karbonat sa indikatorima reaguje bazno jer je baza koja ga gradi jača od kiseline koja ga gradi.
ReakcijeUredi
Kalcijum-karbonat može da reaguje u svim hemijskim rekacijama koje su karakteristične za karbonate (soli ugljene kiseline).
Sumporna kiselina je jača od ugljene kiseline (kao i sve ostale neorganske kiseline) i zato može da je istisne iz njenih soli. Pošto je ugljena kiselina veoma nepostojana, ona se odmah raspada na ugljen-dioksid i vodu. U reakciji se dobija i odgovarajuća so kalcijuma (u ovom slučaju kalcijum-sulfat).
Na temperaturama od oko 825 °C kalcijum-karbonat se raspada na ugljen-dioksid i kalcijum-oksid.
Oba reakcija zobe se dvoguba izmena soli. Dvoguba izmena soli je moguća samo ako nastaje slaborastvorno jedinjenje ili gas (u ovom slučaju, nastaje talog - kalcijum-karbonat).
Ako se na kalcijum-karbonat doda vode i ugljen-dioksida, doći će do reakcije i nagradiće se kalcijum-hidrogenkarbonat.
Kalcijum-karbonat je elektrolit. Ispod je napisana reakcija elektrolitičke disocijacije kalcijum-karbonata.
PrimenaUredi
Primenjuje se u medicinske svrhe kao antacid (neutrališe kicelinu u želucu). Koristi se i u proizvodnji školskih kreda zajedno sa kalcijum-sulfatom. Velika je i primena kalcijum-karbonata u građevinarstvu. Koristi se sam po sebi (npr. mermer) ili kao jedan od sastojaka cementa. U keramici kalcijum karbonat je koristan jer se njegov prah koristi kao jedan od glavnih sastojaka u prahu za glazuru.
Nalaženje u prirodiUredi
Kalcijum-karbonat se može u prirodi naći u raznim mineralima zajedno sa drugim solima, npr. u dolomitu ( ).
Vidi jošUredi
ReferenceUredi
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). "Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining". J Cheminform 2 (1): 3. PMID 20331846. doi:10.1186/1758-2946-2-3.
- ↑ Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). "Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG". Yeast 17 (1): 48–55. doi:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
- ↑ Patnaik, Pradyot (2003). Handbook of Inorganic Chemical Compounds. McGraw-Hill. ISBN 0070494398. http://books.google.com/?id=Xqj-TTzkvTEC. pristupljeno 6. 6. 2009..
- ↑ "Occupational safety and health guidline for calcium carbonate". US Dept. of Health and Human Services. http://www.cdc.gov/niosh/docs/81-123/pdfs/0090.pdf. pristupljeno 31. 3. 2011..
- ↑ Housecroft C. E., Sharpe A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3rd izd.). Prentice Hall. ISBN 978-0-13-175553-6. http://www.pearsonhighered.com/educator/product/Housecroft-Inorganic-Chemistry-3e/9780131755536.page.
- ↑ Holleman A. F., Wiberg E. (2001). Inorganic Chemistry (1st edition izd.). San Diego: Academic Press. ISBN 0-12-352651-5. http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ed079p944.