Hemijska ravnoteža

Hemijska ravnoteža je stanje u reakcionom sistemu pri kojem se koncentracije reaktanata i produkata ne menjaju tokom vremena.[1] Do ravnoteže obično dolazi kada se kod povratnih hemijskih reakcija brzine rakcija u oba smera izjednače. To ne znači da su brzine jednake nuli nego da su, ma kolike bile, brzine hemijskih reakcija u oba smera izjednačene.[2]

Opšti primer bi izgledao ovako:

Na osnovu zakona o dejstvu masa i činjenice da su, po postizanju ravnoteže, brzine reakcije u levo i u desno jednake može se napisati sledeće:

Znajući konstantu ravnoteže (Keq) na osnovu ravnotežnih koncentracija ostalih učesnika moguće je izračunati nepoznatu ravnotežnu koncentraciju preostalog učesnika u reakciji.

Daleko zanimljiviji i važniji su uticaji promene faktora pod kojima se reakcija odvija (temperatura, pritisak, koncentracije...) na ravnotežu reakcije.[1][3] Pretpostavke u vezi sa ovim daje Le Šateljeov princip. On ima velike praktične implikacije.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 Peter Atkins, Loretta Jones. Chemical Principles: The Quest for Insight (2nd izd.). ISBN 0716757010. 
  2. „Gold Book definition”. 
  3. James E. Brady, Fred Senese. Chemistry: Matter and Its Changes (4th izd.). ISBN 0-471-21517-1.