Kalcijum hidroksid

Kalcijum hidroksid (gašeni kreč) je neorgansko jedinjenje sa hemijskom formulom Ca(OH)2. On ima bezbojne kristale i beli prah. Dobija se mešanjem kalcijum oksida (kreča) sa vodom. On ima više imena, među kojima su hidratisani kreč, građevinski kreč, i gašeni kreč. On ima nisku toksičnost, te nalazi mnogobrojne primene.

Kalcijum hidroksid
Calcium hydroxide
IUPAC ime
Drugi nazivi Gašeni kreč
Krečno mleko
Kalcijum(II) hidroksid
Hidratisani kreč
Identifikacija
CAS registarski broj 1305-62-0 DaY
PubChem[1][2] 14777
ChemSpider[3] 14094 DaY
UNII PF5DZW74VN DaY
EINECS broj 215-137-3
KEGG[4] D01083
ChEBI 31341
RTECS registarski broj toksičnosti EW2800000
Jmol-3D slike Slika 1
Slika 2
Svojstva
Molekulska formula Ca(OH)2
Molarna masa 74.093 g/mol
Agregatno stanje beli prah/bezbojana tečnost
Miris bez mirisa
Gustina 2.211 g/cm3, čvst
Tačka topljenja

580 °C

Rastvorljivost u vodi 0.189 g/100 mL (0 °C)
0.173 g/100 mL (20 °C)
Ksp 4.68×10−6
Rastvorljivost Rastvoran u glicerolu i kiselinama.
Nerastvoran u alkoholu.
Baznost (pKb) 2.37
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) [5]
EU-indeks Korozivan (C), Iritant (Xi)
NFPA 704
0
3
0
 
R-oznake R22, R34
S-oznake S2, S24
Tačka paljenja Nije zapaljiv
LD50 7340 mg/kg (oralno, pacov)
7300 mg/kg (miš)
Srodna jedinjenja
Drugi katjoni Magnezijum hidroksid
Stroncijum hidroksid
Barijum hidroksid
Srodna baze Kalcijum oksid

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Osobine uredi

Kad se zagreje do 512 °C, parcijalni pritisak vode u ravnoteži sa kalcijum hidroksidom dostiže 101 kPa, čime se razlaže kalcijum hidroksid u kalcijum okside i vodu.[6]

Ca(OH)2 → CaO + H2O

Suspenzija finih čestica kalcijum hidroksida u vodi se naziva krečno mleko. Rastvor (krečna voda) je baza srednje jačine kaja reaguje sa kiselinama i napada mnoge metale. Krečna voda dobija mlečni izgled u prisustvu ugljen dioksida usled formiranja kalcijum karbonata:

Ca(OH)2 + CO2 → CaCO3 + H2O

Kalcijum hidroksid se kristalizuje u istom motivu kao i kadmijum jodid. Slojevi su međusobno povezani vodoničnim vezama.

Priprema uredi

 
SEM slika razbijene otvrdnute cementne paste, pokazuje ploče kalcijum hidroksida i igle etringita

Kalcijum hidroksid se industrijski proizvodi tretiranjem kreča vodom:

CaO + H2O → Ca(OH)2

U laboratoriji se može pripremiti mešanjem vodenih rastvora kalcijum hlorida i natrijum hidroksida. Mineralni oblik (portlandit) je relativno redak, ali se može naći u nekim vulkanskim i metamorfnim stenama.

Upotreba uredi

Jedna značajna primena kalcijum hidroksida je u flokulaciji vode za piće i u tretmanu otpadnih voda. On formira paperjasti naelektrisani čvrsti materijal koji pomaže u otklanjanju manjih čestica iz vode. U vodi za piće on podiže pH vode tako cevi manje korodiraju.

U industriji papira se koristi za proizvodnu natrijum hidroksida. Ova konverzija je komponenta Kraftovog procesa.[7]

Reference uredi

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. „MSDS Calcium hydroxide”. Pristupljeno 21. 06. 2011. 
  6. Halstead, P.E.; Moore, A.E. (1957). „The Thermal Dissociation Of Calcium Hydroxide”. Journal of the Chemical Society 769: 3873. DOI:10.1039/JR9570003873. 
  7. Greenwood, Norman N.; Earnshaw, Alan (1997). Chemistry of the Elements (2nd izd.). Oxford: Butterworth-Heinemann. ISBN 0080379419.