Wikipedija

Ivan Focht

Ivan Focht (Sarajevo, 7. 6. 1927 - Zagreb, 20. 10. 1992), jugoslavenski filozof i mikolog.

Ivan Focht
Rođenje(1927-06-07)7. 6. 1927.
Sarajevo, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Smrt20. 10. 1992. (dob: 65)
Zagreb, Hrvatska
PočivališteMirogoj, Zagreb
NacionalnostJugoslaven
Ostala imenaIvan Foht
EtnicitetŽidov
DržavljanstvoHrvatska
Alma materFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zanimanjefilozof, mikolog
RoditeljiJosip Foht
Sara (Ozmo) Foht
RodbinaVlatko Foht
(brat)

Biografija

uredi

Ivan Focht je rođen 7. 6. 1927 u Sarajevu u židovskoj[1][2] porodici Josipa i Sare-Šarlote Foht.[3] Ivanov otac, majka i mlađi brat Vlatko su stradali za vrijeme Holokausta.[3] Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944 godine, cijela porodica Foht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Izbjegavši smrt, skokom sa drugog kata zatvora u zgradi Župskoga redarstva,[3] Ivan se pridružio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] Nakon rata pohađao je i završio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života.[4][5]

Ivan je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[4][5]

Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[4][5] Ivan Focht je umro u Zagrebu, 20. 10. 1992 godine. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[6]

Djela

uredi

Knjige

uredi
  • (1959.): Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost.
  • (1961.): Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • (1965.): Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka.
  • (1972.): Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika.
  • (1976.): Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga.
  • (1979.): Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit.
  • (1980.): Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit.
  • (1986.): Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed.
  • (1987.): Naši vrganji, Zagreb: Znanje.

Izabrani članci

uredi
  • (1950.): Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46.
  • (1952.): Nerješive proturječnosti egzistencijalizma, Vjesnik NFH, br. 2143 od 23. 3. 1952.
  • (1953.): Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi historije filozofije, Pregled, 3, br. 10, 225-230.
  • (1954.): Egzistencijalizam kao filozofija i kao umjetnost, 7 dana, br. 84 od 30. 12. 1954.
  • (1955.): Marksova misao o razvitku osjećaja ljepote, Život, br. 9, knj. 7, 565-570.
  • (1955.): Hegelov pojam o umjetnosti i postromantička umjetnost, Pregled, br. 6, 457-466.
  • (1956.): Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14.
  • (1956.): Sumnja kao mati filozofije, Omladinska riječ, br. 528 od 8. 6. 1956.
  • (1957.): Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20.
  • (1957.): Marksistička estetika rješenja u djelu Max Raphaela, Izraz, 1-2, knj. 9, 193-205.
  • (1957.): “Odumiranje” i budućnost umjetnosti, Naše teme: Časopis mladih o društvenim zbivanjima, 1, br. 1, 90-96.
  • (1958.): Pavle Stefanović, "Tragom tona", Izraz, 2, br. 7-8, 101-104.
  • (1958.): Vodeći njemački kritičari o stanju književne kritike, Izraz, 2, br. 7-8, 132-135.
  • (1958.): Uloga estetike u Hegelovom filozofskom sistemu, Pregled, br. 10, 251-260.
  • (1958.): U tmini egzistiranja, Izraz, br. 4, 459-464.
  • (1958.): Sedlmayrova dijagnoza: Moderna umjetnost shvaćena kao izraz bolesti svoje epohe, Izraz, 2, br. 9, 181-193.
  • (1958.): Sedlmayrova dijagnoza, II: Pet bolesti moderne umjetnosti, Izraz, 2, br. 10, 331-341.
  • (1958.): Hegel o umjetničkoj spoznaji, Izraz, 2, br. 12, 537-550.
  • (1959.): Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8.
  • (1959.): Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, br. 11-12, 488-500.
  • (1959.): Problemi realizma, Izraz, 3, knj. 5, br. 4, 413-421.
  • (1959.): Rudi Supek: Umjetnost i psihologija, Izraz, 3, knj. 5, br. 5, 535-538.
  • (1959.): Stravinski nije protiv Haydna, Izraz, 3, knj. 5, br. 6, 593-597.
  • (1959.): Posljednji veliki sistem estetike, Izraz, br. 9, 159-173.
  • (1959.): Značaj Rafaelovih gnoseoloških istraživanja, Pregled, br. 7-8, 101-106.
  • (1960.): Religija i umjetnost kod Hegela, Izraz, br. 1-2, 45-52.
  • (1960.): Šta je Hegel uistinu mislio?, Izraz, br. 5, 470-475.
  • (1960.): Kierkegaard o odnosu forme i sadržaja, Izraz, br. 7-8, 31-45.
  • (1960.): Kierkegaard o pjesničkoj egzistenciji, Izraz, br. 9, 172-182.
  • (1960.): Šta je živo a šta mrtvo u Croceovoj estetici, Izraz, br. 3, 201-219 (objavljeno i kao predgovor knjizi: B. Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, Zagreb, 1960).
  • (1960.): Temelji Lukačeve estetike, predgovor knjizi: Dj. Lukač: Prolegomena za marksističku estetiku: Posebnost kao centralna kategorija estetike, Beograd, 1960, v-xxxv.
  • (1961.): Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165.
  • (1961.): Pretpostavke za rješavanje pitanja o estetskom kriteriju vrijednosti umjetničkog djela, Gledišta, br. 4, 4-9.
  • (1961.): Vrednote umjetničkog djela, Odjek, br. 4 od 1. 4. 1961.
  • (1961.): Svijet umjetnine, Izraz, br. 4-5, 366-380.
  • (1961.): Humanost umjetnosti, Izraz, br. 10, 283-305.
  • (1961.): Faze u nastajanju umjetničkog djela, Izraz, br. 11-12, 444-455.
  • (1962.): Unutarnji mehanizam aforizma, Izraz, br. 7, 13-32.
  • (1962.): Postoji li svetski um, Politika od 3. 6. 1962.
  • (1963.): Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234.
  • (1964.): Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712.
  • (1966.): Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180.
  • (1967.): Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754.
  • (1967.): Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822.
  • (1969.): O knjizi Dragutina Gostuškog "Vreme umetnosti", Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254.
  • (1969.): Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230.
  • (1970.): Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332.
  • (1971.): Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346.
  • (1971.): Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558.
  • (1972.): Adornova podjela umjetnosti na "avangardnu" i "masovnu", Kulturni radnik, br. 5, 83-89.
  • (1972.): La notion pythagoricienne de la musique: contribution a s determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172
  • (1972.): Korčulanske gljive sabrane u prosincu Arhivirano 3 March 2016[nepoklapanje datuma] na Wayback Machine-u, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240.
  • (1973.): Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354.
  • (1973.): Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266.
  • (1973.): "Forma" i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366.
  • (1973.): Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70.
  • (1974.): Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276.
  • (1974.): Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350.
  • (1974.): Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14.
  • (1974.): Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562.
  • (1975.): Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328.
  • (1975.): Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128.
  • (1975.): Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112.
  • (1975.): Semiotics and aesthetics: Some preliminary questions of methodology, u: Gino Stefani (ur.), Proceedings of the 1st International Congress on Semiotics of Music. Beograd, 17-21 Oct. 1973, Pesaro: Centro d’Iniziativa Culturale, 245-248.
  • (1976.): Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212.
  • (1976.): Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39.
  • (1976.): Gljive dubrovačkog kraja Arhivirano 12 August 2016[nepoklapanje datuma] na Wayback Machine-u, Dubrovnik, br. 6, 89-102.
  • (1977.): Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6.
  • (1978.): Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33.
  • (1978.): Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155.
  • (1978.): Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216.
  • (1978.): Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481.
  • (1979.): Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259.
  • (1979.): (Meta)estetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9.
  • (1980.): Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102
  • (1980.): Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200.
  • (1980.): Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj od 14. 6., 10.
  • (1981.): Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201.
  • (1981.): Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59.
  • (1983.): Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72.

Prijevodi i predgovori

uredi
  • (1955.): Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta.
  • (1960.): Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed.
  • (1960.): György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit.
  • (1960.): Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša
  • (1963.): Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • (1968.): Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit.
  • (1977.): Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
  • (1987.): Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.

Reference

uredi
  Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  1. ↑ Lamed (List za radoznale); Predrag Finci; Sarajevski Pinkas; stranica 11; godina 6., broj 7., srpanj 2013., Preuzeto 31. 3. 2014
  2. ↑ 2,0 2,1 Mile Stojic (28. 4. 2000). Huni su razbili srce kontinenta. Dani. Arhivirano iz originala na 14. 2. 2013. Preuzeto 31. 3. 2014
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 Miljenko Jergović. Ulica porodice Foht, ili kraj umjetnosti. Radiosarajevo.ba. Preuzeto 28. 10. 2015
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 Ivan Focht. bh-leksikon.ba. Preuzeto 31. 3. 2014
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 Ljerka Schiffler, »Ivanu Fochtu - In memoriam«, Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 8, No. 1-2 (35-36), Zagreb, prosinac 1992., str. 5. – 6., ISSN 1847-4489 (Hrčak)
  6. ↑ Gradska groblja Zagreb: Ivan Focht, Mirogoj RKT-64-I-16
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Focht&oldid=42133719