Otvori glavni meni
Ivan Focht
Rođen/a 7. jun 1927. (1927-06-07)
Sarajevo, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Umro/la 20. oktobar 1992. (dob: 65)
Zagreb, Hrvatska
Počivalište Mirogoj, Zagreb
Nacionalnost Jugoslaven
Ostala imena Ivan Foht
Etnicitet Židov
Državljanstvo Hrvatska
Alma mater Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zanimanje filozof, mikolog
Roditelji Josip Foht
Sara (Ozmo) Foht
Rodbina Vlatko Foht
(brat)

Ivan Focht (Sarajevo, 7. 6. 1927 - Zagreb, 20. 10. 1992), jugoslavenski filozof i mikolog.

Sadržaj/Садржај

BiografijaUredi

Ivan Focht je rođen 7. 6. 1927 u Sarajevu u židovskoj[1][2] porodici Josipa i Sare-Šarlote Foht.[3] Ivanov otac, majka i mlađi brat Vlatko su stradali za vrijeme Holokausta.[3] Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944 godine, cijela porodica Foht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Izbjegavši smrt, skokom sa drugog kata zatvora u zgradi Župskoga redarstva,[3] Ivan se pridružio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] Nakon rata pohađao je i završio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života.[4][5]

Ivan je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[4][5]

Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[4][5] Ivan Focht je preminuo u Zagrebu, 20. 10. 1992 godine. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[6]

DjelaUredi

KnjigeUredi

  • Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost, (1959)
  • Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša, (1961)
  • Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka, (1965)
  • Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, (1972)
  • Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga, (1976)
  • Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit, (1979)
  • Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit, (1980)
  • Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed, (1986)
  • Naši vrganji, Zagreb: Znanje, (1987)

Izabrani članciUredi

  • Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46, (1950)
  • Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10, (1953)
  • Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14, (1956)
  • Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20, (1957)
  • Pavle Stefanović, "Tragom tona", Izraz, br. 7-8, 101-104, (1958)
  • Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8, (1959)
  • Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, br. 11-12, 488-500, (1959)
  • Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165, (1961)
  • Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234, (1963)
  • Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712, (1964)
  • Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180, (1966)
  • Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754, (1967)
  • Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822, (1967)
  • O knjizi Dragutina Gostuškog "Vreme umetnosti", Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254, (1969)
  • Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230, (1969)
  • Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332, (1970)
  • Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346, (1971)
  • Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558, (1971)
  • Adornova podjela umjetnosti na "avangardnu" i "masovnu", Kulturni radnik, br. 5, 83-89, (1972)
  • La notion pythagoricienne de la musique: contribution a sa determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172, (1972)
  • Korčulanske gljive sabrane u prosincu, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240, (1972)
  • Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354, (1973)
  • Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266, (1973)
  • "Forma" i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366, (1973)
  • Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70, (1973)
  • Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276, (1974)
  • Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350, (1974)
  • Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14, (1974)
  • Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562, (1974)
  • Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328, (1975)
  • Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128, (1975)
  • Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112, (1975)
  • Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212, (1976)
  • Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39, (1976)
  • Gljive dubrovačkog kraja, Dubrovnik, br. 6, 89-102, (1976)
  • Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6, (1977)
  • Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33, (1978)
  • Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155, (1978)
  • Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216, (1978)
  • Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481, (1978)
  • Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259, (1979)
  • Metaestetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9, (1979)
  • Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102, (1980)
  • Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200, (1980)
  • Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj 10, (1980)
  • Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201, (1981)
  • Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59, (1981)
  • Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72, (1983)

Prijevodi i predgovoriUredi

  • Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta, (1955)
  • Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed, (1960)
  • György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1960)
  • Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1960)
  • Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1963)
  • Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1968)
  • Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, (1977)
  • Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, (1987)

ReferenceUredi

  Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  1. Lamed (List za radoznale); Predrag Finci; Sarajevski Pinkas; stranica 11; godina 6., broj 7., srpanj 2013., Preuzeto 31. 3. 2014
  2. 2,0 2,1 Mile Stojic (28. 4. 2000). Huni su razbili srce kontinenta. Dani. Arhivirano iz originala na 14. 2. 2013. Preuzeto 31. 3. 2014
  3. 3,0 3,1 3,2 Miljenko Jergović. Ulica porodice Foht, ili kraj umjetnosti. Radiosarajevo.ba. Preuzeto 28. 10. 2015
  4. 4,0 4,1 4,2 Ivan Focht. bh-leksikon.ba. Preuzeto 31. 3. 2014
  5. 5,0 5,1 5,2 Ljerka Schiffler, »Ivanu Fochtu - In memoriam«, Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 8, No. 1-2 (35-36), Zagreb, prosinac 1992., str. 5. – 6., ISSN 1847-4489 (Hrčak)
  6. Gradska groblja Zagreb: Ivan Focht, Mirogoj RKT-64-I-16