Harold Godwinson
Harold II. (oko 1020. - 1066.), engleski kralj. Naziva ga se i imenom Harold Godwinson (staroengleski: Harold Gōdwines sunu. Harold Godƿinson). Posljednji je anglosaski kralj Engleske.[1]
| Harold II. | |
|---|---|
 | |
| Harold II. | |
| Vladavina | 5. siječnja 1066. - 14. listopada 1066. |
| Krunidba | 6. siječnja 1066. |
| Prethodnik | Edvard III. Ispovjednik |
| Nasljednik | Edgar II. Ætheling (nikad okrunjen) Vilim I. Osvajač |
| Supruga | Edita Nježna Labudica Edita Mercijska |
| Djeca | |
S Editom Nježnom Labudicom:
S Editom Mercijskom:
| |
| Puno ime | |
| Harold II. Godwinson | |
| Dinastija | dinastija Godvina |
| Otac | Godwin, grof od Wessexa |
| Majka | Gytha Thorkelsdóttir |
| Rođenje | oko 1022. Wessex |
| Smrt | 14. listopada 1066. kod Hastingsa, Sussex |
| Pokop | Waltham Abbey, Essex ili Bosham |
Obitelj
urediSin je grofa Godwina, najmoćnijeg velikaša za vladavine kralja Edvarda III. Ispovjednika kojeg je naslijedio 1066 i Gythe Thorkelsdóttir, unukom razbaštinjenog švedskog kraljevića Styrbjörna Snažnog i navodnom sestrom Ulfa Torgilssona, danskog jarla, koji je bio zetom Svena I. Rašljobradog te ocem Svena II. Estridsena.
Braća su mu bili Sven, Harold, Tostig, Gyrth i Leofwine, a sestra Edita od Wessexa (1029.–1075.) je postala kraljicom suprugom Edvarda Ispovjednika
Uspon
urediBudući da mu se sestra udala za kralja, Godvinovog drugog sina, Harold je 1045. postao grofom Istočne Anglije. Kad mu je otac bio u izgonu, pridružio mu se 1051., ali mu je pomogao vratiti položaj godinu kasnije. Kad je Godwin umro 1053., Harold ga je naslijedio kao grof od Wessexa (pokrajine koja je u ono vrijeme pokrivala najjužniju trećinu Engleske). To ga je napravilo najmoćnijom osobom na ljestvici društvenog utjecaja u Engleskoj nakon kralja.
Godine 1058. je Harold također postao i grof od Hereforda. Zamijenio je pokojnog oca. U to vrijeme je žarištem oporbe bio rastući normanski utjecaj u Engleskoj pod obnovljenom monarhijom (1042.–1066.) Edvarda Ispovjednika koji je proveo 35 godina u izgonu u Normandiji. Stekao je slavu u niz pohoda (1062.–1063.) protiv Gruffydda ap Llywelyna od Gwynedda, vladara Walesa. Ovaj sukob je svršio Gruffyddovim porazom i smrću u rukama njegovih vlastitih postrojba 1063. godine.
Tapiserija iz Bayeuxa prikazuje ga kako priseže vojvodi Vilimu da će poduprijeti njegove pretenzije na englesko prijestolje. Na tapiseriji se nalazi tekst HAROLD SACRAMENTUM FECIT WILLELMO DUCI i prikazuje Harolda kako dodiruje dva oltara. Nakon što je Harold umro, Normani su brzo istakli da je time što je bio prihvatio englesku krunu, prekršio prisegu. To je sve dovelo do normanskog osvajanja Engleske, o čemu svjedoči tapiserija iz Bayeuxa te još neki normanski izvori. Kroničar Orderik Vitalis je zabilježio brojne divne Harlodove fizičke osobine i na kraju dodao "ali čemu sve to kad taj čovjek nema časti".
Nedugo potom poginuo je u bitci kod Hastingsa u borbi protiv drugog pretendenta na englesko prijestolje, normandijskog vojvode Vilima.
Iako je Harold II. izgubio prijestolje i život u bitci, ipak je jednim od predaka svih današnjih europskih vladajućih dinastija budući da se je njegov kćer Gytha udala za Vladimira II. Monomaha. Potomci toga braka u izravnoj muškoj liniji su svi ruski vladari do 1610. godine, a po ženskoj sve današnje europske dinastije.
Brakovi
urediDvadeset je godina bio oženjen more danico s Editom Nježnom Labudicom, s kojom je imao barem šestero djece. Laici su široko prihvatili njihov brak, dok je svećenstvo smatralo Editu Haroldovom priležnicom. Djecu im se nije smatralo nezakonitom.
Prema Ordericu Vitalisu, Harold je bila obećana Adeliza, kćer Vilima, vojvode Normandije, kasnijeg Vilima Osvajača. Ipak, brak se nikad nije sklopilo.[2]
Izvori
uredi- ↑ Moglo bi se smatrati i da je Edgar Ætheling zbilja zadnji anglosaksonski kralj. Edgara je za kralja proglasio Witenagemot, no nikad nije bio okrunjen.
- ↑ (engleski) Round, J. H. (1885.). „Adeliza (d 1066?)”. Dictionary of National Biography Vol. I. Smith, Elder & Co.. Pristupljeno 9. studenoga 2009. Prvo izdanje ovog teksta je dostupno na Wikisourceu na engleskom: "Adeliza (d.1066?)". Dictionary of National Biography, 1885.–1900.. London: Smith, Elder & Co.
| Prethodnik: | Kralj Engleske | Nasljednik: |
| Edvard III. Ispovjednik | Edgar II. |