Tapiserija iz Bayeuxa

Tapiserija iz Bayeuxa

autor nepoznat (Kraljica Matilda?), oko 1070. – 1080.
vez vunenim koncem na lanenom platnu , 50,8 × 700 cm
Musée de l'Evêché, Bayeux

Tapiserija ili Platno iz Bajea (fr. Tapisserie de Bayeux) izvezeno platno širine 50 cm, i dužine 70 metara, koje oslikava scene iz bitke kod Hastingsa 1066, natpisima na latinskom jeziku. Trenutno je platno izloženo u specijalnom muzeju Kraljice Matilde, u mjestu Baje, u Francuskoj, zaštićeno od mogućih oštećenja od svjetla i vazduha.

Na platnu je u 72 scene nacrtano 1512 figura od kojih:

623 ljudi,
55 pasa,
202 konja,
41 brod,
49 stabala,
oko 2000 latinskih riječi,
preko 500 mitskih bića i
sve u 8 boja.

Istorija

Najraniji zapisi o ovom platnu potiču iz popisa inventara katedrale u Bajeu, a samo porijeklo platna je i danas predmet špekulacija i kontroverzi. U Francuskoj, se vjeruje da je platno naručila (a možda i učestvovala u njegovom vezanju, zajedno sa svojim dvorskim damama) Matilda Flandrijska, supruga Vilijama I, pa se ovo platno često zove i "Platno kraljice Matilde" (La Tapisserie de la Reine Mathilde). Međutim, ozbiljnijom istorijskom analizom došlo se do zaključka da je platno naručio polubrat Vilijama Osvajača, Odo, koji je bio i biskup Bajea. Ovoj tezi idu u prilog tri činjenice:

tri biskupova sljedbenika se pojavljuju na platnu,
platno je nađeno u katedrali iz Bajea, koju je sagradio sam Odo i
naručena je u isto vrijeme kada je počela konstrukcija katedrale, i završena 1077, tačno na osvješanje katedrale.

Detalj platna na kojem se nalazi Harold II Engleski

Ako se pretpostavi da je Odo naručio platno, onda je isto bilo najvjerovatnije vezeno u Engleskoj, pošto je Odovo sjedište bilo u Kentu. Takođe, latinski tekstovi, na platnu, sadrže mnoge anglo-saksonske idiome, a i svi postojeći vezovi iz istog perioda, iz Engleske imaju isti vez, kao i boje. Kako su najvještije vezilje tog doba, bili monasi iz manastira Svetog Avgustina u Kanterburiju, bili blizu Kenta, najvjerovatnije su oni izvezli platno.

Nije čudno što je porijeklo ovog platna predmet špekulacija i kontroverzi, uzevši u obzir da je u pitanju francusko nacionalno blago, koje je izvorna anglo-saksonska umjetnost!

Novija istorija

Platno je ponovo pronađeno krajem 17-og vijeka u Bajeu. Tokom francuske revolucije, borci za Republiku, su namjeravali ovim platnom prekriti kola sa oružjem i municijum, ali je srećom advokat, koji je shvatao vrijednost ovog djela, zamijenio ga sa drugim platnom. 1803, Napoleon platno, prenosi u Pariz, kako bi mu poslužilo kao inspiracija za invaziju na Englesku. Kada je invazija otkazana, platno je vraćeno u Baje. Drugi svjetski rat, platno je provelo u podrumu Luvra.

Priča na platnu

Platno priča priču normanske invazije na Englesku. Na jednoj strani, Englesku su branili Anglo-Saksonci, koje je predvodio Harold II Engleski, a na drugoj su bili Normani (potomci Vikinga u današnjoj Francuskoj) koje je predvodio Vilijam I. Vilijam je polagao pravo na prijesto Engleske u skladu sa dogovorom koji je imao sa pokojnim kraljem Edvardom, sa druge strane, Harold II je bio najuticajniji vlastelin u Engleskoj pa je zanemarivši dogovor Edvarda i Vilijama, smatrao da je prijesto njegov. Na samom početku platna Edvard Ispovednik traži od Harolda da poslije njegove smrti ode u Normandiju i preda Englesku Vilijamu I. Kako bi se razlikovali na bojištu, Normani su obrijali glave, a Anglo-Saksonci su imali brkove, što je prikazano i na platnu.

Platno dalje opisuje da je Harold, ipak krenuo u Normandiju, ali je na moru doživio brodolom i završio kao zarobljenik Gi de Pontjea, grofa Normandijske pokrajine Pontje. Platno opisuje pregovore između Gi de Pontjea i Vilijama I. Nije poznato da li je Vilijam platio otkup ili je ubijedio svog rođaka da pusti Harolda. U nastavku se prikazuju pregovori između Harolda i Vilijama u Normandiji. U svakom slučaju, Harold je bio u nepovoljnijem položaju (između ostalog, njegov brat i bratić su bili Vilijamovi taoci) i najvjerovatnije se na neki način povinovao Vilijamovoj volji i obeća da će ga priznati kao kralja. Harold i njegov bratić su pušteni da idu u Englesku, a Haroldovog brata Vulfnota, Vilijam je ostavio u zatočeništvu iz očiglednih razloga, dok Harold ne ispuni obećanje.

Platno prikazuje i Edvarda na smrtnoj postelji, a iznad umirućeg kralja stoje riječi: Tebi povjeravam sigurnost moje supruge i moje države! Ako je jedan od okolnih likova na ovoj sceni bio Harold (iako se to sa sigurnošću ne može tvrditi), onda je jasno zašto je Harold odbio da preda englesku krunu Vilijamu. Platno takođe prikazuje i Edvardovu sahranu u Vestministerskoj opatiji.

Galerija

Haroldove trupe bježe sa bojišta
Plovidba ka Hastingsu