Grupa Zemlja

Grupa Zemlja bilo je udruženje likovnih umjetnika, koje je djelovalo od 1929 do 1935 kada je rad udruženja policijski zabranjen.^[1] Grupa je nastala kao rezultat organiziranog i programski artikuliranog okupljanja članova i simpatizera ljevičarske orijentacije − slikara, kipara i arhitekata. To je bilo prvo umjetničko udruženje takve vrste u Hrvatskoj, nastalo kao reakcije na društvene događaje u svijetu i zemlji.

Historija udruženja

Misao o potrebi osnivanja Grupe Zemlja nastala je u kriznom i turbulentnom vremenu nakon Prvog svjetskog rata 1928, te godine izvršen je atentat na Stjepana Radića, to je i godina sloma njujorške burze i početka svjetske ekonomske krize.^[1] To su vremena velikih političkih i društvenih previranja, umjetnici su već prije osjetili krizu koja dolazi, pa je već postojala moda osnivanja raznih avangardnih grupa poput; futurista, konstruktivista, dadaista injemačkih bauhausovaca, Nova stvarnost (Neue Sachlichkeit) i Radnički savjet za umjetnost (Arbeitsrat für Kunst).^[2] Na umjetnike iz Grupe zemlja naročito na arhitekte, velik uticaj imele su ideje Bauhausa, i njegovog drugog direktora Hannesa Meyera, kao i ideje frankfurtskog urbanista Ernsta Maya, jer je Zagreb, odakle je većina osnivača grupe bila, tradicionalno bio pod utjecajem iz njemačkih zemalja. Ono što je pomalo paradoksalno, slikarski dio grupe nije slijedio ukus kolega arhitekata, i izabrao funkcionalistički bauhasovski stil, već se pod uticajem Krleže priklonio figuralno ekspresionističkom socijalno angažiranom slikarstvu njemačkog slikara Georga Grosza. Unatoč stilskoj raznolikosti izraza, zajednička nit im je bila osjetljivost na socijalne probleme, ideja humanosti i pravednosti, kao i kritika građanskog društvenog poretka, i želja da svojim djelovanjem izazovu društvenu revoluciju.

Detalj augustinčićeva spomenika Proboj Sremskog fronta u Batini

Autor manifesta, arhitekt Drago Ibler (1929) zalaže se za stvaranje nezavisnog likovnog izraza. Krsto Hegedušić kao osnovne principe Zemlje ističe borbu protiv larpurlartizma (međuratna umjetnost je bila u znaku malograđanskog sezannizma) i potrebu demokratizacije umjetnosti koja treba biti dostupna širokim narodnim slojevima. Tu ideju Hegedušić i realizira u Hlebinama^[1], počevši raditi sa talentiranim seljacima, i tako na neki način osnovao hrvatsko naivno slikarstvo. Grupe Zemlja je po deklarativnim idejama imala jedinstvene stavove, ali su im djela bila vrlo stilski raznorodna. Organizirali su brojne izložbe na kojima su uz članove, i svoja angažirana djela izlagali i nihovi gosti.

U svom manifestu Grupa Zemlja naglašava;
Treba živjeti životom svog doba. Treba stvarati u duhu svog doba. Suvremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanja kolektiva su dominantna. Umjetnik se ne može oteti htijenjima novoga društva i stajati izvan kolektiva. Jer je umjetnost izraz naziranja na svijet. Jer su umjetnost i život jedno.^[1]

Članovi i gosti grupe Zemlja

Članovi Grupe Zemlja

Osnivači Grupe Zemlja iz 1929 bili su: Antun Augustinčić (kipar), Vinko Grdan (slikar), Krsto Hegedušić (slikar), Drago Ibler (arhitekt), Leo Junek (slikar), Frano Kršinić (kipar), Omer Mujadžić (slikar), Oton Postružnik (slikar), Kamilo Ružička (slikar) i Ivan Tabaković (slikar).^[1] Predsjednik udruženja bio je arhitekt Drago Ibler ^[3] a tajnik Krsto Hegedušić ^[4].

Članovi koji su se Grupi Zemlja pridružili naknadno bili su: Marijan Detoni, Ivan Generalić, Željko Hegedušić, Fedor Vaić, Vilim Svečnjak, Edo Kovačević, Branka Hegedušić-Frangeš, Ernest Tomašević, Lavoslav Horvat, Stjepan Planić i Mladen Kauzlarić.^[1]

Gosti Grupe Zemlja

Gosti grupe Zemlja na pojedinim izložbama bili su: Otti Berger, Petar Franjić, Drago Galić, Stjepan Gomboš, M. Gvozdanović, N. Kostić, Antun Mezdjić, Aleksander Mikloš, Franjo Mraz, Josip Pičman, Danilo Raušević, Petar Smajić, Zdenko Strižić i Radna grupa Zagreb.

Izložbe

I. Izložba Udruženje umjetnika Zemlja, Zagreb, Salon Ulrich, 1929.
II. L Association artistique "Zemlja", Paris, Galerie Billiet, 1931.
III.Izložba Udruženje umjetnika Zemlja, Zagreb, Umjetnički paviljon, 1932.
IV. Izložba Udruženje umjetnika Zemlja, Zagreb, Umjetnički paviljon, 1934.
V. Izložba Družestvo Zemlja - Zagreb i Družestvo na Noviti Hudožnici v Sofija, Sofija, Galerija Preslav, 1934.
VI. Izložba Udruženje umjetnika Zemlja, Beograd, Umjetnički paviljon Cvijete Zuzorić, 1935.^[1]

Nakon Drugog svjetskog rata održana je velika retrospektivna izložba posvećena Grupi Zemlja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (07. 05. 1971 - 27. 06. 1971) na kojoj su radili Željka Čorak, Božidar Gagro, Andrija Mutnjaković, Ivanka Reberski, Mladenka Šolman i Igor Zidić.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 ^1,6 Zidić, Igor, Kovačević, Edo i suradnici: Kritička retrospektiva Zemlja, 6 Zagrebački salon, Zagreb, 1971. (Katalog Izložbe)
↑ Vladimir Marković: Beograd i Zagreb kao centri geneze političkih i socijalnih tendencija u umetnosti Kraljevine Jugoslavije: grupe Život i Zemlja (pristupljeno 5. 03. 2011.) (PDF)
↑ „IBLER, Drago, Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 5. 03. 2011.)”. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-21. Pristupljeno 2011-03-06.
↑ „HEGEDUŠIĆ, Krsto, Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 5. 03. 2011.)”. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-09. Pristupljeno 2011-03-06.

[kat-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 ^1,6 Zidić, Igor, Kovačević, Edo i suradnici: Kritička retrospektiva Zemlja, 6 Zagrebački salon, Zagreb, 1971. (Katalog Izložbe)

[2] Vladimir Marković: Beograd i Zagreb kao centri geneze političkih i socijalnih tendencija u umetnosti Kraljevine Jugoslavije: grupe Život i Zemlja (pristupljeno 5. 03. 2011.) (PDF)

[3] „IBLER, Drago, Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 5. 03. 2011.)”. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-21. Pristupljeno 2011-03-06.

[4] „HEGEDUŠIĆ, Krsto, Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 5. 03. 2011.)”. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-09. Pristupljeno 2011-03-06.

[1]

[2]

[3]

[4]