Donja Zdenčina
Donja Zdenčina je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Donja Zdenčina
| |
|---|---|
  Donja Zdenčina Donja Zdenčina na karti Hrvatske | |
| Regija | Sjeverozapadna Hrvatska |
| Županija | Zagrebačka županija |
| Općina/Grad | Klinča Sela |
| Najbliži (veći) grad | Zagreb |
| Površina | 29.49 km² |
| Nadmorska visina | 130 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.667 N |
| - z. d. | 15.767 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 966 |
| - Gustoća | 32.76 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 284 |
| Pošta | 10452 Donja Zdenčina |
| Pozivni broj | +385(0)1 |
| Autooznaka | ZG |
Zemljopis
urediAdministrativno je u sastavu općine Klinča Sela. Naselje se proteže na površini od 29,49 km². Nalazi se 16 km jugozapadno od Zagreba, između Okića i Kupe. Najbliže naseljeno mjesto Ornitološkom rezervatu Crnoj Mlaci od kojeg je udaljeno svega 5 km.
Društvene djelatnosti
urediDVD Donja Zdenčina
LU ZEC Kupinec-Zdenčina
Udruga šumoposjednika "Zdenčina"
Udruga za očuvanje prirode i kulturno-povjesne baštine ZDENČINA 1562
Nogometni klub "Zdenčina"
Povijest
uredi26. listopada 1562. Zdenčina se prvi put spominje u naselbenoj ispravi kojom hrvatski ban Petar II. Erdödy odobrava da se plemići Juraj, Petar, Nikola, i Juraj stariji Šimanović nasele u šumovitom mjestu Zdenčini, Erdődyjevu posjedu, gdje su bili močvarni hrastovi lugovi. Nakon toga, tu su se naselile i druge hrvatske plemićke obitelji iz Bihaća (Orlovići (Orlovčići) i dr.)[1] koje su bile prisiljene otići zbog turskih osvajanja Gornjeg Pounja.
20. svibnja 1593., Hrustan beg sa 3000 konjanika i 200 pješaka provalio je sve do Jastrebarskoga, popalivši na putu Zdenčinu i druga sela.
1863. do 1865.- izgradnjom željezničke pruge Zagreb – Karlovac sagrađena je i željeznička stanica Zdenčina koja je bila jedna od ukupno četiri stanice na toj dionici (uz Zagreb južni kolodvor, Jasku i Karlovac)
1931. - izgradnja pučke škole u Zdenčini
1961. - župa Sv. Marije pod Okićem je podijeljena i mještani Zdenčine, potpomognuti pojedincima iz okolnih sela koja pripadaju novoj župi, počinju izgradnju nove crkve
Prirodne znamenitosti
urediPosebni ornitološki rezervat Jastrebarski lugovi obuhvaća šumski odjel 15. u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, a nalazi se uz lijevu obalu rječice Okičnice u Zdenčini, u neposrednoj blizini Crne Mlake. Površina rezervata iznosi 61,18 ha. To je mješovita nizinska sastojina hrasta lužnjaka, jasena, brijesta, klena, johe i dr.; hrast, jasen i brijest u prosjeku su starosti oko 140 god. Uslijed depresije tog područja voda se dugo zadržava, pa je šumsko tlo močvarno. Proglašen je 1967. godine posebnim ornitološkim rezervatom kao obitavalište orla štekavca, rijetke i ugrožene grabljivice.
Poznate osobe
urediDražan Jerković, (Šibenik, 6. kolovoza 1936. - Zagreb, 9. prosinca 2008.) u Zdenčini je živio najbolji strijelac svjetskog nogometnog prvenstva 1962. godine u Čileu.
Richard G. „Dick“ Crum [2],(08.12.1928.-12.12.2005.), bio je istaknuti međunarodni folklorni plesač i učitelj, boravio je 1954. godine u Zdenčini i notno zabilježio "Drmeš iz Zdenčine", ples koji se izvodi na smotrama folklora u SAD-u.
Petar II. Erdody,(1504.–1567.), hrvatski ban od 1557. do 1567., stolovao na Okićgradu, 26. listopada 1562. darovao dio svog posjeda u Zdenčini za naseljavanje hrvatskih plemićkih obitelji iz Bihaća.
Stanovništvo
urediStanovništvo je u jednom dijelu domicilno (oko 400 stanovnika), dok je ostalo stanovništvo rezultat migracije u 20. stoljeću iz okolnih mjesta (Kupinec, Poljanica, Drežnik, Žumberak, Beter, Pavučnjak) u Zdenčinu, zbog povoljne prometne povezanosti sa Zagrebom. Zapaženo je veće doseljavanje stanovništva u Zdenčinu, naročito blizu željezničke postaje, a tek je manji broj iselio, uglavnom zbog ekonomskih razloga.
Specifični govor domicilnog stanovništva, kajkavska ikavica, zadržao se od daleke prošlosti, a pretpostavlja se da su ga donijeli Hrvati iz Bišća, baš kao i u Horvate te jugozapadni dio Zagreba (Horvati, Trešnjevka). U doba Zrinskih i Frankopana je slična kajkavska ikavica na prostoru od Istre do Međimurja bila službeni javni govor hrvatske plemićke elite, tj. nesuđeni prethodnik kasnijega književnog standarda.
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Donjoj Zdenčini živi 966 stanovnika i to u 284 kućanstva. Gustoća naseljenosti iznosi 32,76 st./km².
1849. godine u Zdenčini je živjelo 328 stanovnika u 22 obiteljske zajednice.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
- Napomena:U 1910. i 1921. naselja Donja Zdenčina i Gornja Zdenčina iskazana su zajedno pod imenom Zdenčina. Odgovarajući podaci za to bivše naselje stavljeni su u naselje Donja Zdenčina. U 1910. i 1921. sadrži podatke za naselje Crna Mlaka, grad Jastrebarsko.
Izvori
uredi- ↑ Hrvatski leksikon L-Ž, natuknica Orlovići (Orlovčići), Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 210.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-18. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Donja Zdenčina treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.