Dezinfekcija je postupke usmeren na uništenje najvećeg broja neželjenih mikroorganizama. U tu svrhu koriste se razna fizička i hemijska sredstva, čijim dejstvom se uništava ili inhibira i ostala populacija organizama.[1] Primenjuje se isključivo van živog organizma, u spoljnoj sredini (zemljištu, vodi, vazduhu, na predmetima i u prostorijama zdravstvenih ustanova, fabrika prehrambenih proizvoda i dr).[2][3]

Rast mikroorganizama na zasejanoj podlozi materijala uzetog sa ruku: pre pranja (A), posle pranja sapunom (B) i nakon dezinfekcije alkoholom (C)

Mere dezinfekcije uredi

Dezinfekciju treba sprovoditi neprekidno kroz:

  • Svakodnevno pranje ruku i održavanje lične higijene.
  • Hiruško pranje ruku.[4]
  • Dezinfekciju vode za piće.
  • Pasterizaciju mleka i drugih prehrambenih proizvoda.
  • Dezinfekcija i sterilizacija medicinskih instrumenata i materijala.[4]
  • Dezinfekcija u zdravstvenim ustanovama,[5] dečjim kolektivima, javnim objektima.
  • Dezinfekcija u sredstvima javnog prevoza.
  • Dezinfekcija sredstava i oprema za uklanjanje komunalnog otpada.
  • Dezinfekcija otpadnih voda
  • Dezinfekcija medicinskog otpada.

Kada se sprovodi? uredi

Mere dezinfekcije se svakodnevno sprovode u periodu pre pojave bolesti, a intenziviraju nakon pojave bolesti(epidemije) i sprovode se istim merama i tehničkim postupcima kao pri izvođenju dezinfekcije u protivepidemijske svrhe.

Metode dezinfekcije uredi

 
Hemijska metoda sredstvom za dezinfekciju ruku u bolnicama

Metode dezinfekcije prema načinu izvođenja mogu biti: hemijske, fizičke i mehaničke

Mehaničke metode dezinfekcije uredi

U ove metode spada sedimentacija, ventilacija, filtriranje

Fizičke metode dezinfekcije uredi

U ove metode spada dejstvo temperatura, isušivanje, zračenje

Hemijske metode dezinfekcije uredi

 
Dezinfekcija poda brisanjem primenom tečnog dezinfekanata

Dezinfektanti su antimikrobni agensi koji se primenjuju na nežive objekte radi uništavanja mikroorganizama koji žive na tim objektima.[6] Dezinfekcijom se ne ubijaju svi mikroorganizmi, a posebno ne otporne bakterijske spore. Ona je manje efektivna od sterilizacije, koja je jedan ekstremnih fizičkih i/ili hemijskih procesa, kojim se ubijaju svi životni oblici.[6] Dezinfektanti se razlikuju od drugih antimikrobnih agenasa kao što su antibiotici, koji uništavaju mikroorganizme u telu, i antiseptika, koji uništavaju mikroorganizme na živim tkivima. Dizinfektanti se isto tako razlikuju od biocida — koji su namenjeni uništavanju svih oblika života, ne samo mikroorganizama. Dezinfektanti deluju tako što uništavaju ćelijske zidove mikroba ili putem ometanja metabolizma.

Sredstva za dezinfekciju su supstance koje simultano čiste i dezinfikuju.[7] Dezinfektanti se frekventno koriste u bolnicama, zubarskim ordinacijama, kuhinjama, i kupatilima za uništavanje infektivnih organizama.

Bakterijske endospore su najotpornije na dezinfekciona sredstva, mada neki virusi i bakterije isto tako poseduju toleranciju.

U sistemima za obradu otpadnih voda, dizinfekcioni korak primenom hlora, ultraljubičaste (UV) radijaicje ili ozonacije može da bude primenjen kao tercijarni tretman za uklanjanje patogena iz otpadnih voda, na primer ako se voda ponovno koristi za irigaciju golf terena. Sanitacija je alternativni termin koji se koristi u sektoru za dizinfekciju otpadnih voda, kanalizacionog mulja ili fekalnog moulja.

Hemijske metode dezinfekcije ove metode spada primena hemijskih sredstava - dezinficijenasa. Kao dezinficijenti najčešće se koriste oni sa:

  • širokim spektrom delovanja na bakterije i viruse,
  • brzim početnim delovanjem
  • jačim dejstvom u prisustvu organske materije
  • stabilnin na svakom pH
  • neotrovnošću za ljude i životinje
  • slabim korozivnim osobinama,
  • prijatnim miris i oni koji ne ostavljaju mrlje
Efekti hemijskih dezinfekcionih sredstava
Sredstvo za dezinfekciju Bakterije Spore Gljive Virusi Aplikacija
Oksidaciona sredstva (vodonik-peroksid) Baktericidno Sporocidno Fungicidno Virucidno Koža, sluzokoža, površine, alati, instrumenti
Halogeni
(Hlor, Jod)
Baktericidno Slabo sporocidno Fungicidno Virucidno Hlor: površine, voda
Jod: Koža, sluzokoža
Alkoholi (etil alkohol, izopropil alkohol) Baktericidno Bez efekta Fungicidno Virucidno Koža, sluzokoža, površine, instrumenti
Aldehidi (glutaraldehid, formaldehid) Baktericidno Slabo sporocidno Fungicidno Virucidno Povrđine, instrumenti
Fenoli Baktericidno / bakteriostatsko Bez efekta Fungicidno Virucidno Koža, sluzokoža, površine, alati, instrumenti
Etilen oksid Baktericidno Sporocidno Fungicidno Virucidno Površine, instrumenti, alat, termo stabilni lekovi, hrana
Deterdženti Baktericidno Bez efekta Fungiostatsko Bez efekta Koža, sluzokoža
Biguanid (hlorheksidin) Bakteriostatsko Bez efekta Fungiostatsko Virostatsko Koža, sluzokoža

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. Ananthanarayan, Panikar Textbook of Microbiology. . ISBN 81-250-2808-0. pp.
  2. Jefferson T, Del Mar CB, Dooley L, Ferroni E, Al-Ansary LA, Bawazeer GA, van Driel ML, Nair S, Jones MA, Thorning S, Conly JM ."Physical interventions to interrupt or reduce the spread of respiratory viruses". Cochrane Database of Systematic Reviews ( 7): CD006207.
  3. Luby SP, Agboatwalla M, Feikin DR, Painter J, Billhimer W, Altaf A, Hoekstra RM. Effect of handwashing on child health: a randomised controlled trial. Lancet. 2005;366:225-33.
  4. 4,0 4,1 Lalla F. Surgical prophylaxis in practice. J Hosp Infect 2002;50(SupplA):S9- S12.
  5. Edwards PS, Lipp A, Holmes A. Preoperative skin antiseptics for preventing surgical wound infections after clean surgery. Cochrane Data base Syst Rev 2004;(3):CDOO3949
  6. 6,0 6,1 „Division of Oral Health - Infection Control Glossary”. U.S. Centers for Disease Control and Prevention. Pristupljeno 19. 04. 2016. 
  7. Cleaning and disinfecting Arhivirano 2011-07-09 na Wayback Machine-u, (2009), Mid Sussex|Mid Sussex District Council, UK.

Literatura uredi

  • Soule, H.; D. L. Duc; M. R. Mallaret; B. Chanzy; A. Charvier; B. Gratacap-Cavallier; P. Morand; J. M. Seigneurin (1998). „Virus resistance in a hospital environment: overview of the virucide activity of disinfectants used in liquid form”. Annales de Biologie Clinique 56 (6): 693–703. PMID 9853028. 
  • Sandle, T. (editor) (2012). The CDC Handbook: A Guide to Cleaning and Disinfecting Cleanrooms (1st izd.). Grosvenor House Publishing Limited. ISBN 978-1781487686. 

Spoljašnje veze uredi