Crkva Svetog Nikole u Ramaći

Crkva Svetog Nikole
Crkva Svetog Nikole u Ramaći
Ktitorska kompozicija
Osnovni podaci
Mesto: Ramaća, Opština Stragari
 SRB
Vrsta spomenika: crkva
Vreme nastanka: XV vek
Tip spomenika: Spomenik kulture od velikog značaja
Stepen zaštite:
Vlasnik: Republika Srbija
Nadležna ustanova za zaštitu: Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac
Nadležna institucija
Sedište:
Adresa:
Internet strana: [http:// ]
Vikimedija ostava Vikimedija ostava ima multimedijalne
fajlove vezane za Crkva Svetog Nikole Vikimedija ostava

Crkva Svetog Nikole u Ramaći, nalazi se na padinama Rudnika, 25 kilometara zapadno od Kragujevca i pripada Eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve. Podigli su je krajem XIV veka (između 1389. i 1395) nepoznati ktitori (sveštenik sa sinom i bratom), a kneginja Milica ga je 1395. godine priložila svetogorskom manastiru Svetog Pantelejmona.

Radovi na otkrivanju i zaštiti živopisa u unutrašnjosti crkve su izvedeni u periodu od 1956. do 1958. godine, a crkva u Ramaći se danas nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja[1].

Arhitektura uredi

Manastirska crkva je relativno mala građevina jednobrodne osnove sa, spolja, osmostranom kupolom i drvenim narteksom koji je dozidan u XIX veku. Njena spoljašnjost je omalterisana, bez, za tada dominantni Moravski stil očekivanih, ukrasa, osim pilastara koji odgovaraju onima u njenoj unutrašnjosti.

Živopis uredi

Živopis u crkvi je nastao 1392. ili početkom 1393. godine[2] i veoma oštećen[1], ali se i pored toga vidi da je veoma zanimljivog ikonografskog programa[1]. Ktitorska kompozicija se nalazi na južnom zidu i sačinjavaju je sveštenik u belom, njegov brat i sin koji prinose crkvu (njen model drže sveštenik i brat) svetom Nikoli. Pored njih, na zapadnom zidu su bili naslikani tadašnji vladar Srbije, knez Stefan Lazarević (knez 13891402, despot 14021427) i jedan patrijarh[2] (možda Spiridon (13791389)[2]), dok se figure muškarca i žene dvojako tumače, ili kao neposredni suveren ktitora, gospodar Rudničkog kraja vojvoda Nikola Zojić sa suprugom Vidoslavom[1] ili kao knez Lazar i kneginja Milica[2].

U središnjem delu crkve, naslikani su Stradanja Hristova, scene iz života Bogorodice i svetog Nikole, Veliki praznici, kao i kamenovanje svetog prvomučenika Stefana, dok su u drugoj zoni (iznad stojećih figura u prvoj) prikazani poprsja svetaca u medaljonima. Pričešće apostola, Bogorodica sa anđelima, Povorka anđela i Poklonjenje arhijereja Hristu naslikano je u oltarskom delu crkve, dok su u kupoli predstavljeni biblijski proroci i Nebeska liturgija.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Spomenici kulture u Srbiji: Crkva svetog Nikole (sajt SANU) (sh) (en)
    (iz knjige „Spomeničko nasleđe Srbije: nepokretna kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja“, članak Ramaća, crkva svetog Nikole)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Svetozar Radojčić, „Portreti srpskih vladara u srednjem veku“ (fototipsko izdanje originala iz 1934. godine sa dopunama), Beograd, 1996. ISBN 86-80879-07-X

Literatura uredi

Vidi još uredi