Chioggia (ven. Cióxa, lat. Clodia) je ribarski gradić pored Venecije (25–50 km) u Venetu. Grad se smjestio na južnom ulazu u Venecijansku lagunu na malom istoimenom otoku i većem Sottomarinu preko kojeg je spojen s kopnom.

Chioggia
Cióxa
Pogled na grad iz zraka
Pogled na grad iz zraka
Pogled na grad iz zraka
Koordinate: 45°12′N 12°19′E / 45.200°N 12.317°E / 45.200; 12.317
Država  Italija
regija Veneto
provincija Venecija (VE)
frazioni Brondolo, Borgo San Giovanni, Cà Bianca, Cà Lino, Cà Pasqua, Cavanella d'Adige, Isolaverde, Sant'Anna di Chioggia, Sottomarina, Valli
Vlast
 - gradonačelnik Giuseppe Casson
Površina
 - Ukupna 185 km²
Visina 2
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 50 674
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 30015
Pozivni broj 041
Karta
Chioggia na mapi Italije
Chioggia
Chioggia
Chioggia na karti Italije

Historija uredi

Chioggia i Sottomarina nisu bile poznate u antici, iako Plinije usput spominje Chioggiu kao Clodiu. Ime grada se mijenjalo, ovisno o povijesnom razdoblju, tako se zvao Clodia, Cluza, Clugia, Chiozza i Chioggia.[1] Jedan od najstarijih dokumenata u kojem se navodi ime Chioggia datira iz 6. vijeka, tada je bila grad u sastavu Bizanta. Chioggiu je sravnio sa zemljom kralj Pippin iz Italije u 9. vijeku.

 
Chioggia
 
Canal Vena

Potom je grad obnovljen kao naselje solana. U srednjem vijeku postojala su dvije ClugieClugia major (Velika Clugia) i Clugia minor (Mala Clugia) pješčana barijera oko 600 m dalje u Jadranskom moru. Kao slobodni grad i sjedište biskupije Chioggia je od 1110 godine igrala značajnu ulogu u tzv. ratu za Chioggiu, između Venecije i Genove. Grad je isprva 1378. osvojila Genova, pa potom u junu 1380. Venecija. Od tada je Chioggia u sastavu Mletačke Republike.

Gradske znamenitosti uredi

Chioggia je Venecija u minijaturi, sa svega par kanala od kojih je najveći kanal Vena, te malim uskim uličicama (calli tj. kaletama). Chioggia ima nekoliko srednjovjekovnim crkava koje su sve temeljno rekonstruirane u 16. i 17. vijeku za najvećeg prosperiteta grada. Crkva sv. Marije izgrađena je u 11. vijeku i od 1110. je katedralna crkva grada. Temeljito je preuređena u duhu baroka 1623. prema nacrtimaarhitekta Baldassarea Longhene. Crkva sv. Andrije iz 18. vijeka ima zvonik podignut u 11. i 12. vijeku, što je jedan od najstarijih osmatračkih tornjeva na svijetu. U unutrašnjosti crkve nalazi se oltarna slika Raspeće Krista Jacopa Palme Starijeg.

Kultura uredi

Sve do 19. st, žene iz Chioggie nosile su osebujni tip pregača koji se mogao toliko podići da je služio i kao veo. Chioggia je poznata po čipkarstvu, poput Pellestrine i Burana, obližnjih otoka iz lagune. Chioggia je poslužila kao idealna scenografija velikom venecijanskom komediografu Carlu Goldoniju za njegove Le baruffe chiozzotte, komedije u kojima su glavni likovi glasni ribari iz Chioggie, sa svojim svađama i podbadanjima (baruffa = svađa, podbadanje, chiozzotte = deminutiv od Chioggia, dakle iz Chioggice). Chioggia je bila vrlo dragi motiv značajnog hrvatskog slikara Emanuela Vidovića koji je dio svoje mladosti i školovanja proveo u Chioggi.

Istaknute ličnosti uredi

Privreda uredi

Ribarstvo je od antike najznačajnija privredna grana u gradu. Ostale važne grane su tekstilna industrija, ciglane i čeličana u Sottomarini. Chioggia je i značajan turistički centar, sa svojih 60 hotela i 17 kampova. Chioggia je dobila ime po vrsti maslačka (radiča).

Izvori uredi

Vanjske veze uredi