Arheološko nalazište Veliki Mošunj

Arheološko nalazište Veliki Mošunj nalazi se na teritoriji opštine Vitez, u dolini rijeke Lašve, Bosna i Hercegovina. Na njemu je pronađena ostava iz bronzanog doba, 10. i 9. stoljeća p.n.e, s nekim vrijednijim predmetima, bronzane žice, lim i dr, koji dokazuju da je ostava bila vlasništvo zanatlije, kovača i gravera.[1] U ostavi je nađena gotovo cjelokupna borbena oprema izrađena za bogatijeg i istaknutijeg pojedinca toga doba, prvenstveno od bronze. Sa umjetničkog stanovišta, najzanimljivija su tri predmeta iz ovog nalaza.[2]

Okrugla bronzana ploča uredi

Konveksna okrugla bronzana ploča, prečnika je nešto više od 30 cm, za koju se smatra da je bila srednji dio štita. Napravljena je prilično komplikovanim procesom. Gruba forma je vjerovatno izlivena, a zatim oplemenjena kovanjem. Kuke za pričvršćivanje i ukrasna "zdjela" na vrhu su naknadno pričvršćene zakovicama i zavarivanjem. Cijela vanjska površina je prvo fino polirana, a zatim je precizno uklesano 36 krugova, sa pravilnim razmacima, sa uređajem tipa tocila. Između krugova su gravirani ornament (šrafirani trouglovi, visoki trougao na mjestu pričvršćivanja kuke sa unutrašnje strane, koncentrični krugovi). Ostali detalji su gravirani slobodnom rukom, a redovi malih polukrugova otkucani su "zumbom".

Mač sa koricama uredi

Drugi i najreprezentativniji nalaz unutar ostav je bronzani mač s drškom od punog metala i s koricama. Riječ je o vrsti kratkog mača koji je pronađen na nekoliko lokacija u Bosni i Hercegovini, dok je u Velikoj Gradini u Varvari pronađeno nekoliko primjeraka kalupa u kojima su izrađivani. Mačevi ovog tipa su obično imali korice od nekog materijala organskog porijekla (vjerovatno od kože i drveta), a samo su krajevi ovih korica bili od bronze.[3] Mošunjski uzorak je izuzetak jer je poklopac u potpunosti izrađen od bronze. Na maču je ukras čija su dekorativna obilježja vodeći motivi zapadnobalkanskoga geometrijskog stila – u vidu dva niza koso šrafiranih trouglova, između kojih nastaje negativ cik-cak motiva u obliku trake. Izbor motiva je prilično skroman, ali je kompozicija znalački izvedena.[4]

Pektoral uredi

Treći predmet iz ove ostave, pronađen je u dijelovima i tada je pogrešno restauriran, pa se dugo nije znalo kako izgleda i kojem vremenu pripada. Kasnije je ta misterija razjašnjena, pa je utvrđeno da se radi o vrsti prsnog nakita. U osnovi se sastoji od pravougaone ploče i lančića sa privjescima. Pločica nije izlivena u jednom komadu, već je sastavljena od traka bronzanog lima. Važan je, međutim, njegov pravougaoni oblik, na čijim se gornjim uglovima nalaze stilizirane ptice. To je najstariji poznati primjerak ovog tipa pektorala. Nešto mlađe varijante (sa pticama, odnosno konjskim glavama na uglovima) poznate su iz zapadnijih krajeva, na teritorijama Liburna i Japoda. Predpostavlja se da je ovaj tip nakita, nastao u radionicama centralne Bosne početkom prvog milenijuma p.n.e, bio prenesen na zapad, gdje su ga lokalne radionice nešto modifikovale, čuvajući duh i tradiciju zapadnobalkanskog geometrijskog stila.[2]

Izvori uredi

  1. „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. 2,0 2,1 „Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA – DEZIDIJATI, s.136”. Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. „Mošunjski mač”. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine - Sarajevo. Pristupljeno 5. 9. 2023. 
  4. „D. GLOGOVIĆ: Mačevi s jezičastim rukohvatom iz Dalmacije”. VAMZ, 3.s., XXVffl-XXIX 9-22 (1995-96). Pristupljeno 5. 9. 2023.