Česi u Hrvatskoj
Česi u Hrvatskoj (češki:Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9.641 Čeha[1], od čega najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Općina Končanica je jedina administrativna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo.
| Česi u Hrvatskoj
Češi v Chorvatsku | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | |||||||||||||||
| Grb Čeha u Hrvatskoj | |||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||
| 9.641 | |||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||
| češki jezik | |||||||||||||||
| Povezane etničke grupe | |||||||||||||||
| Slovaci u Hrvatskoj |
Legendarne veze uredi
Sveze Čeha s Hrvatima sežu još u legende koje se pozivaju na davna vremena. Ime Čeha iz legende o Čehu, Lehu i Mehu u svezi s Čehom i njegovih šestoricom braće iz Bijele Hrvatske koje se spominje u Dalimilovoj kronici, u dijelu teksta koji piše o doselidbi Slavena u Panonsku nizinu.[2]
Doseljavanje uredi
Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a migracije su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale Austro-Ugarskoj monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari , a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propalog hrvatskog plemstva u Zapadnoj Slavoniji kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.
Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanoj Vojnoj krajini češko se stanovništvo zadržalo jedino u Ivanovom Selu, koje i danas zovu "Pemijom". [3]. Najstarije je selo sa češkim stanovništvom u RH [4][5]. Utemeljili su ga češki doseljenici iz Moravske 1826. godine. [5]To isto selo je teško stradalo za velikosrpske agresije na Hrvatsku. Tog su dana velikosrbi nakon što su ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali dvadesetak mještana te potom ispalili topovsku grantatu njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestalog[6]), svi češke narodnosti[7]. Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnji pisali češkom predsjedniku Vaclavu Havelu [4], jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka). 21. rujna 1991. su Srbi napravili pokolj[6].
Udruge uredi
Češka je manjina u 28 grada i naselja u Hrvatskoj organizirana u udruge Češke besede, koje čine Savez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru. U besedama djeluju folklorne skupine, puhački orkestri, radioamateri, pjevački zborovi, likovne skupine, kazališne družine. Češka beseda Zagreb, najstarije je kulturno-prosvjetno društvo Čeha u Hrvatskoj, osnovano 1874. godine i otada neprekidno djeluje do danas.[8]
Češka manjina zajedno sa slovačkom ima zastupnika u Hrvatskom saboru Vladimira Bileka.
Obrazovanje uredi
Trenutno u Hrvatskoj dijeluju dvije češke osnovne škole:
- Češka osnovna škola Jana Amose Komenskog (češ. Česká základní škola J. A. Komenského) u Daruvaru i
- Češka osnovna škola Josipa Ružičke (češ.Česká základní škola Josefa Růžičky) u Končanici s područnim školama.
O Češkoj i češkoj kulturi u školskoj godini 2007/2008. učilo se još i u Grubišnom Polju, Velikim Zdencima, Diošu, Dežanovcu, Trojeglavi, Hercegovcu, Međuriću, Brestovcu Daruvarskom, Siraču, Šibovcu, Lipovljanima, Kaptolu, Bjeliševcu, Lipiku, Pakracu, Virovitici, Zagrebu, Bjelovaru, Rijeci i drugim mjestima (Prekopakra[9] i sl.).
Također postoje i dva češka dječja vrtića:
- Češki dječji vrtić Ferda Mravenec u Daruvaru (češki: Česká mateřská škola Ferda Mravenec) i
- Češki dječji vrtić u Končanici (češki:Česká mateřská škola Končenice).
U gimnaziji u Daruvaru postoji odjeljenje na češkome jeziku.
U Daruvaru pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djeluje Središnja knjižnica Čeha u Hrvatskoj.[10]
Glasila uredi
Lokalni Radio Daruvar emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku. Novinsko-izdavačka kuća "Jednota" izdaje češke tjedne novine "Jednota", dječji mjesečnik "Dječji kutić" , godišnje "Češki narodni kalendar" i publicistički časopis "Pregled". Izdaje literarne i znanstvene radove a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkog jezika. [11]
Kretanje broja Čeha uredi
| Službeni naziv Hrvatske | Godina | Broj Čeha |
|---|---|---|
| - | 1931. | 45.715* |
| Narodna Republika Hrvatska | 1948 | 28.991 |
| 1953. | 25.967 | |
| 1961. | 23.391 | |
| Socijalistička Republika Hrvatska | 1971. | 19.001 |
| 1981. | 15.061 | |
| Republika Hrvatska | 1991. | 13.086 |
| 2001. | 10.510 | |
| 2011. | 9.641 | |
| (Statistički zavod Hrvatske) [12] | ||
- Napomena: U popisu stanovništva iz 1931. godine pod imenom Česi bilježeni su i podaci za Slovake.
Popis stanovništva 2001. uredi
| Županija | Čeha | Ukupni postotak |
|---|---|---|
| Bjelovarsko-bilogorska | 7.098 | 67,54% |
| Grad Zagreb | 813 | 7,74% |
| Požeško-slavonska | 775 | 7,38% |
| Sisačko-moslavačka | 670 | 6,38% |
| Zagrebačka | 238 | 2,27% |
| Splitsko-dalmatinska | 156 | 1,49% |
| Primorsko-goranska | 145 | 1,38% |
| Brodsko-posavska | 109 | 1,04% |
| Istarska | 103 | 0,98% |
| Virovitičko-podravska | 92 | 0,88% |
| Osječko-baranjska | 61 | 0,58% |
| Vukovarsko-srijemska | 43 | 0,41% |
| Šibensko-kninska | 30 | 0,29% |
| Koprivničko-križevačka | 28 | 0,27% |
| Zadarska | 26 | 0,25% |
| Dubrovačko-neretvanska | 26 | 0,25% |
| Varaždinska | 23 | 0,22% |
| Krapinsko-zagorska | 22 | 0,21% |
| Međimurska | 22 | 0,21% |
| Karlovačka | 20 | 0,19% |
| Ličko-senjska | 10 | 0,09% |
| Ukupno | 10.510 | 100% |
| (Popis stanovništva 2001. godine) [13] | ||
Poznate osobe uredi
Poznate osobe u Hrvatskoj koje su se izjasnile kao Česi ili su češkog podrijetla:
- Zdenka Čuhnil, političarka
- Antun Jandera, izdavač Ephemerides Zagrebiensis
- Marija Katharina Fabković, rođ. Frechova, hrvatska pedagoginja, novinarka, prevoditeljica i pravašica[14]
- Stjepan Radić (klavirist), klavirist, profesor, političar, unuk Stjepana Radića i Marije Radić (Čehinje rođenjem, rodnog imena Marie Dvořák)
- Josip Salač, pomoćni biskup zagrebački
- Marija Fabković rođ. Frechova, prva kvalificirana učiteljica tjelovježbe za građanske i učiteljske škole, borac za prava žena u Hrvatskoj, spisateljica, dugogodišnja članica Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, hrv. domoljub
- Mirela Holy, političarka[15]
- Jasenko Houra, pjevač[16]
- Jaroslav Šidak, povjesničar
Reference uredi
- ↑ Popis stanovništva 2011. godine
- ↑ Historiografija o Česima u Hrvatskoj Vlasta Dugački: Historiografija o Česima u Hrvatskoj, Historijski zbornik g. LXI (2009.), br. 1, str. 235–252
- ↑ „Savez Čeha”. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-11. Pristupljeno 2014-07-26.
- ↑ 4,0 4,1 HIC Arhivirano 2013-05-18 na Wayback Machine-u Hrvatski spomenar
- ↑ 5,0 5,1 http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[backPid]=23&tx_ttnews[tt_news]=62002&cHash=945a923236 HRT Najstarije češko selo u Hrvatskoj, 5. veljače 2010.
- ↑ 6,0 6,1 HIC Arhivirano 2015-09-24 na Wayback Machine-u Kronologija Domovinskog rata u zapadnoj Slavoniji
- ↑ Index.hr BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.
- ↑ [1]
- ↑ www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[backPid]=23&tx_ttnews[tt_news]=91034&cHash=bec270989b HRT Češka beseda Prekopakra, 19. listopada 2010.
- ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
- ↑ u hrvatskoj.htm[mrtav link]
- ↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
- ↑ Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Politički zatvorenik Arhivirano 2013-01-07 na Archive.is-u Kronologija pravaštva (XIII.), prir. Mladen Kaldana
- ↑ Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem
"Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala. " - ↑ „Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice”. Arhivirano iz originala na datum 2014-04-19. Pristupljeno 10. studenog 2013.
"Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena...U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla...Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika."