Ziridska dinastija ili Ziridi (arapski: زيريونZīryūn) bili su berberska dinastija, rodom iz plemena Sanhaja, koja je vladala dijelovima Sjeverne Afrike od 973. do 1152. Ime su dobili po Ziriju ibn Manadu, berberskom vojskovođi koji se borio u službi ismailitskih (šijitskih) kalifa iz dinastije Fatimida, a koji je kao svoju rezidenciju izgradio Ašir, preteču današnjeg grada Alžira. Nakon što su Fatimidi osvojili Egipat i tamo premjestili svoju prijestolnicu, Zirijevog sina Buluggin ibn Zirija su 973. proglasili svojim namjesnikom, odnosno pot-kraljem Ifrikije, sa područjem koje je otprilike odgovaralo današnjem Tunisu, Alžiru i Siciliji. Odnosi Zirida sa svojim nominalnim fatimidskim sizerenima su se od početka 11. vijeka počeli kvariti, da bi na kraju 1049. došlo do potpunog raskola kada su Ziridi prihvatili sunitski islam i proglasili bagdadske Abaside svojim kalifima. Fatimidi su na to reagirali šaljući arapska plemena Banu Hilal i Banu Sulaym u Ifirkiju. Pod njihovim pritiskom, kao i pritiskom normanskih pljačkaša sa sjevera, Ziridski Emirat se sveo na usko područje oko Mahdije u Tunisu, koje su konačno 1152. zauzeli Almohadi.

Ziridska dinastija
? [[Datoteka:|border|30px]]
973–1152 ?
 
?
Položaj Zirida
Položaj Zirida
Zemlje kojima je nominalno vladala Ziridska dinastija, na svom teritorijalnom vrhuncu cca. 1000.
Glavni grad Achir (prije 1057)r
Kairouan (do 1057)
Mahdia (iza 1057)
Jezik/ci berberski , klasični arapski, afrički romanski
Religija sunitski islam
Vlast monarhija
Sultan
 - 973–984 Buluggin ibn Ziri
 - 1121–1152 Abul-Hasan al-Hasan ibn Ali
Historija
 - Uspostava
 - Prestanak
Valuta dinar

Oko godine 1006. su Ziridi osvojili Granadu na jugu al-Andalusa (današnja Španija) i tamo osnovali lokalnu dinastiju koja će se održati do 1090.

U dijelu Alžira je postojao i odmenuti ogranak dinastije poznat kao Hamamidi, a koji je također uništen od Almohada 1152.

Vladari uredi

Literatura uredi