Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu. Ima 48.176 stanovnika (31. prosinca 2007.), koji žive na površini od 160,20 km². Wittenberg leži na rijeci Elbi.

Luterštat Vitenberg
Lutherstadt Wittenberg


Stari deo Vitenberga

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Eckhard Naumann (SPD)
Savezna država Saksonija-Anhalt
Stanovništvo
Stanovništvo 50.408[1]
Gustina stanovništva 210 st./km²
Geografija
Koordinate 51°51′29″N 12°38′37″E / 51.85806°N 12.64361°E / 51.85806; 12.64361
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 75 m
Površina 240,3 km²
Luterštat Vitenberg na mapi Njemačke
Luterštat Vitenberg
Luterštat Vitenberg
Luterštat Vitenberg (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 06886
Pozivni broj 03491,034920,034929
Registarska oznaka WB
Web-stranica www.wittenberg.de

Wittenberg je značajan zbog svoje veze s Martinom Lutherom i početkom reformacije i protestantizma.

Lutherov spomenik na glavnom trgu starog grada (Marktplatz)

Povijest

uredi

Prvo naselje se spominje 1180. god. kao malo selo Flamanskih kolonizatora pod upravom dinastije Ascania. God. 1260., ono postaje rezidencijom knezova Saxe-Wittenberg, te 1293. god. dobiva gradski statut. Wittenberg je zahvaljujući svom smještaju u sljedećim stoljećima postao važnim trgovačkim središtem. Po izumiranju dinastije Ascania, knezovi Saxe-Wittenberga su ga poklonili dinastiji Wettin. Koncem 15. st. postaje važnim upravnim središtem kada se u grad doselio izborni saski princ Fridrik III. Tada započinje velika izgradnja grada, te se grade drugi most preko Elbe (1486.-1490.), dvorska crkva Schlosskirche (1496.-1506.) i obnavlja se palača.

Sveučilište u Wittenbergu je osnovano 1502. god., a pohađali su ga između ostalih i Martin Luther (koji je tu bio profesor teologije od 1508.) i Philipp Melanchthon (profeor grčkog jezika od 1518.). Martin Luther je 31. listopada 1517. god., duboko ogorčen načinom davanja oprosta Katoličke crkve, na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve.

Tijekom sedmogodišnjeg rata 1760. god., Wittenberg, tada Pruski grad, bombardirali su Austrijanci. Francuzi pod Napoleonom ga okupiraju 1806. i dodatno utvrđuju 1813. god. God. 1815., pruska vojska pod zapovjedništvom Tauentziena ga zauzima na juriš, čime je vojskovođa dobio naslov "von Wittenberg". Wittenberg tada postaje dio pruskim gradom u Saskoj pokrajini. Zidine Wittenberga su srušene u reorganizaciji vojnih snaga Njemačkog carstva 1873. god.

Povijesni centar Wittenberga je pošteđen bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, ali su Saveznici bombardirali tvornicu zrakoplova, kuće i kolodvor na rubovima grada. Grad su sovjetske trupe okupirale 1945., a 1949. god. je ušao u sastav novostvorenog DDR-a. Nakon ujedinjenja Njemačke, postao je dijelom pokrajine Saske-Anhalta.

Znamenitosti

uredi

Wittenberg je mjesto brojnih važnih povijesnih spomenika, kao npr. portreta i ostalih slika Lucasa Cranacha. Na vrata župne crkve Svih svetih Schlosskirche ("dvorac-crkva"), podignuta 1496.-1506. god., Luther je prikovao 95 teza 1517. god. Bila je teško oštećena 1760. god. u požaru nakon francuskog bombardiranja za vrijeme Sedmogodišnjeg rata. Obnovljena je od 1885.-1892. god. kada su drvena vrata zamijenjena brončanima i ponovno postavljen latinski tekst teza. Unutar crkve su grobnice Luthera i Philippa Melanchthona, te Fredericka Wisea (Peter Vischer Mlađi, 1527.) i Johna Konstanta (Hans Vischer), te portreti Lucasa Cranacha mlađeg koji prikazuju prve reformatore.

Gospina župna crkva, u kojoj je Luther često propovijedao, je izgrađena u 14. stoljeću, ali se mnogo promijenila od Lutherova vremena. Sadrži veličanstvene slike Lucasa Cranacha Starijeg kao Posljednja večera (s licima Luthera i ostalih reformatora), krštenja i ispovijedi. Osim toga, postoje brojne povijesne slike u crkvi Hermanna Vischera Starijeg (1457.). Drevna izborna palača je još jedan od objekata koji je pretrpio ozbiljna oštećenja 1760. god., a danas sadrži gradski arhiv. Tu su i kuća Melanchthon i dom Lucasa Cranacha Starijeg (1472.-1553.), koji je bio gradonačelnik Wittenberga. Kipovi Luthera (Schadow), Philippa Melanchthona i Bugenhagena uljepšavaju grad. Mjesto izvan vrata Elster, gdje Luther javno spalio papinskog bika 1520. god., obilježeno je hrastom.

Partnerski gradovi

uredi

Wittenberg je zbratimljen sa slijedećim gradovima:

Reference

uredi
  1. Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.

Literatura

uredi
  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vanjske veze

uredi
  Deo Vikipedije posvećen temama vezanim za Nemačku.