Vlažno područje

Vlažnim područjem naziva se područje s ekosistemom na prijelazu između suhog i mokrog. Ovaj pojam obuhvaća različite tipove životnih okoliša, kao što su močvare, tresetišta, riječni rukavci ("mrtvaje"), močvarne šume, močvarne livade i slična, veći dio godine poplavljena područja. Flora i fauna su prilagođeni cjelogodišnjem višku vode.

Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajga/borealne šume
Planinski travnjaci i šikare
Crnogorične šume umjerenog pojasa
Tropske i suptropske četinarske šume
Umjerene širokolisne i mješovite šume
Mediteranske šume i makije
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Umjereni travnjaci, savane i šikare
Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare
Pustinje i vegetacija sušnih područja
Plavljena travna vegetacija
Riparianska zona
Vlažno područje
Vodeni biomi
Jezero
Litoral
Šume mangrova
Šuma kelpa
Koraljni greben
Neritička zona
Epikontinentalni pojas
Pelagijska zona
Bentos
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Led
Drugi biomi
Endolitska zona
Močvarna livada u južnoj Engleskoj

Vlažna područja imaju vrlo velik ekološki značaj jer brojnom vodenim i močvarnim pticama služe kao stanište, odmorište ili zimovalište. Vlažna područja pokrivaju oko 6% površine Zemlje, ali u primarnoj produkciji neto biomase sudjeluju s oko 24%, što znači da su to visokoproduktivni ekosistemi. Pored toga, vrlo su efikasan filter podzemnih voda, a i pružaju vrlo dobru zaštitu od poplava. Ramsarskom konvencijom su vlažna područja stavljena pod zaštitu.

Značajna vlažna područja su npr. Pantanal, Everglades i plitke morske obale.

Literatura

uredi
  • Claus-Peter Hutter (Hrsg.); Alois Kapfer & Peter Poschlod: Sümpfe und Moore - Biotope erkennen, bestimmen, schützen (Močvare i tresetišta - prepoznati, odrediti i štititi biotope). Weitbrecht Verlag, Stuttgart, Wien, Bern 1997. ISBN 3-522-72060-1

Vanjske veze

uredi
Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Vlažna područja