Tundra je biom koji se prostire u predelima gde je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom. Ime potiče od kildin-laponske (laponske) reči tūndâr, koja označava „ledinu bez drveća”. Postoje dva tipa tundre: arktička, rasprostranjena u polarnim predelima Arktika i Antarktika, i alpijska, rasprostranjena u vidu zasebnog pojasa na visokim planinama. Flora palearktičkih tundri često se naziva arkto-alpijskom usled postojanja zajedničke istorije vegetacije i velikog broja zajedničkih vrsta biljaka u arktičkoj i alpijskoj tundri.

Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajga/borealne šume
Planinski travnjaci i šikare
Crnogorične šume umjerenog pojasa
Tropske i suptropske četinarske šume
Umjerene širokolisne i mješovite šume
Mediteranske šume i makije
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Umjereni travnjaci, savane i šikare
Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare
Pustinje i vegetacija sušnih područja
Plavljena travna vegetacija
Riparianska zona
Vlažno područje
Vodeni biomi
Jezero
Litoral
Šume mangrova
Šuma kelpa
Koraljni greben
Neritička zona
Epikontinentalni pojas
Pelagijska zona
Bentos
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Led
Drugi biomi
Endolitska zona

Arktička tundra uredi

Nastanak i geografsko prostiranje uredi

 
Rasprostranjenost arktičke tundre na Severnoj polulopti

U skorijoj geološkoj prošlosti (ledena doba Kvartara) velike ledene mase pokrivale su deo Severne Amerike i Evrope. U periodu posle poslednje glacijacije led se povukao ka severu ili se zadržao na planinama (glečeri). Oblasti poslednje oslobođene od leda, a susedne savremenim ledenim pokrivačima pripadaju biomu tundri. Na engleskom se tundre u Americi nazivaju barren grounds (u prevodu „oskudna, neplodna zemlja”), ali o jedinstvenosti sa biomom u Evropi i Aziji svedoči i to da 75% živog sveta na svim nabrojanim kontinentima čine iste vrste.

Klimatski faktor uredi

 
Tundra na Grenlandu

U nivou polarnog kruga u vreme zimske kratkodnevice, Sunce se uopšte ne izdiže iznad horizonta. Još severnije, noć traje još duže i veći deo tundre nema sunčevu osvetnjenost po više meseci. To utiče na život u tundri da svoju aktivnost usresrede na kratak period osvetljenosti. Osim tame, značajan faktor u tundri je i hladnoća koja zapravo ima geološko nasleđe. Duboki slojevi zemljišta („permafrost“) potpuno su zaleđeni. Na Grenlandu je zaleđen sloj debljine 600 metara, a ponegde i dublje-u Rusiji je zaleđeni sloj bio dubine 1.450 }-m}-. U toku leta „otkravljuje“ se tek tanak sloj, ne veći od sedam centimetara, ali i to je dovoljno za opstanak živog sveta koji naseljava tundru. Ovaj sloj je zasićen vodom jer padavine koje su u njega dospele ne mogu da se ocede dublje, pošto je tu zaleđeno. U tundri inače ima malo padavina i to je uvek sneg. Zbog naizmeničnog smrzavanja i otkravljivanja zemljišta, nastaje poligonalno zemljište. Naime, ovi procesi izazivaju pupčenje tla i stvaranje šupljina u koje se gomila kamenje.

Živi svet uredi

Glavni članak: ekoregioni tundre

U tundri se nalaze biljke malih dimenzija. Drvenastih biljaka ima, poput nekih vrsta breza i patuljastih vrba, ali se često ne vide od zeljaste vegetacije. Drvenaste biljke u tundrama pripadaju životnoj formi hamefita, a ne fanerofita, kojoj pripadaju srodne vrste. Od zeljastog bilja brojne su mahovine i prečice, a poznate su i vrste purpurna kamenika i šumski geranijum.

Od životinjskih vrsta poznati su mošusno goveče i irvasi, koje u Americi nazivaju karibui. Vukovi, polarne lisice i žderavci su predatori koji su prilagođeni životu u tundri tako što imaju gusto krzno i sloj potkožne masti. Takođe, uši, rep i njuška su jako skraćeni kako ne bi došlo do smrzavanja. Hrane se tekunicama, voluharicama i leminzima.

U tundri je veoma mali broj ptica koje su stanarice, dok ptice selice dolaze leti u milionima. Neke od njih su plovke, guske i zujavci. Veliki broj ptica se tada hrani insektima i to najčešće dvokrilcima koji inače zimuju u stadijumu larvi pod ledom koji se stvara na površini bara.

Alpijska tundra uredi

 
Alpijska tundra sa Krumholc ekotonom

Alpijska tundra je vegetacijski pojas u kojoj nema drveća usled niske temperature uzrokovane velikom nadmorskom visinom. Nalazi se iznad gornje šumske granice (granice drveća) na svim visokim planinama, a ekoton ka šumskoj vegetaciji karakteriše se Krumholc formama drveća.

Literatura uredi

  • Grupa autora. 1982. Ilustrovana enciklopedija Priroda. Vuk Karadžić. Beograd.