Otvori glavni meni

Salvium je naziv rimskog (municipij) u Bosni i Hercegovini, nastalog na teritoriji Dalmata. Rimski municipalni centar Salvium, po kojem se naziva i njegov teritorij, ležao je na diluvijalnoj terasi Borak u njivama sela Vrba, na cesti Glamoč - Livno, 5-6 km. jugoistočno od Glamoča.

Ranohrišćanska bazilikaUredi / Уреди

Prvi ranohrišćanski hramovi su podignuti u 5. i početkom 6. stoljeća. Na saboru u Saloni 533. ovo je područje priključeno biskupiji u Kninu. U starijoj fazi, bazilika u Vrbi, izgrađena je po uzoru na rimsku baziliku, i bila je manja crkva dvoranskog tipa (naos i narteks sa prezbiterijem) koja je kasnije proširena.[1]

Istraživanja kasnoantičke bazilike na Boraku 1974-1976 daju dobar uvid u vjerska shvatanja i životna nastojanja njegovih stanovnika pretežno zanatlija, klesara, zidara, lončara, kazandžija i drugih. Sa brojnih sepulkarnih spomenika iz 2-4 stoljeća koji su bili ugrađeni u baziliku vide se i muškarci i žene sa mnogim detaljima iz svakodnevnog života. [2]Osnovni zaključak je da se radi o djelimično romaniziranom stanovništvu koje je i dalje zadržalo domaća obilježja (jezik, umjetnost, nošnja, način stanovanja). Imena su zadržana do 4. stoljeća(Bato, Dasas, Titus, Panes, Masso...).[3]

Glamočko polje dalo je najveći broj spomenika Silvana i Dijane, božanskog para ilirskog panteona. Silvano je najčešće prikazan kao grčki Pan, kao polučovjek - polujarac, po čemu se znatno razlikuje od italskog Silvana. Kod Ilira Silvano je glavno božanstvo dok u Rimu to nikad nije bio. Na nekim kultnim slikama pridružue mu se i Dijana, a negdje je i sama, gotovo uvijek sa lukom i strijelom, atributima božice lova. Silvana prati koza ili pas, Dijanu košuta ili pas. Na Glamočkm polju je nađeno 11 reljefa sa likom Silvana, što očito govori da su ova dva božanstva šuma i pašnjaka bila osobito poštovana kod pastira koji su i do danas bili glavno zanimanje ovog područja. Primat Silvana i Dijane nije mogao da ugrozi ni Jupiter, glavno rimsko božanstvo čije je poštovanje bio sadržaj javnog, službenog kulta, uvezenog iz Rima i ostalih dijelova carstva.

NaseljeUredi / Уреди

Zauzimalo je oko 15 hektara prostora, sa nekoliko desetaka kamenih kuća (gornji dijelovi su od drveta). U blizini je i izvor pijaće vode, najveći u Glamočkom polju, i svetište domaćem paru bogova - Silvano i Dijana. Grad je postepeno prihvatao rimska obilježja (groblje, hram rimskim bogovima), a svakako i tabernu (gostionica) pored puta koji je prolazio zapadnom stranom puta.[3]


Arheološko područje – Ostaci kasnoantičke bazilike u selu Vrba, proglašeno je za nacionalni spomenik BiH. [4]

ReferenceUredi / Уреди