Otvori glavni meni

Gradine kod Glamoča su skupina ilirskih građevinskih objekata, smještenih uglavnom na zadnjim izdancima brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima na obodu Glamočkog polja. Zajedno sa Duvanjskim i Livanjskim poljem, ovo područje pripadalo je plemenu Dalmati, sa jasnom granicom na sjevernim obroncima u Glamočkom polju.[1]

Sadržaj/Садржај

ArheologijaUredi

Polja u jugozapadnoj Bosni istraživana su od 1973. godne.[2]

Na ova tri polja obavljena su iskopavanja na 17 gradina i ukupno je registrovano 107 gradino, od toga 34 na Glamočkom polju.: Stekerovci, Hotkovci, Maslina strana, Velika gradina Laškovica, Mala gradina Laškovci, Velika gradina Prijami, Mala gradina Prijami, Reljina gradina, Rajićke, Dubrave, Isakovci, Devića glavica, Skucani, Vidimlije, Karaizovci, Šiljak, Lice, Blagodija, Jukavac, Mareljića gradina, Gradina u Podgradini, Mali Ozen, Veliki Ozen, Soldatova gradina, Gradina nad Šumnjacima, Gradinica nad Šumnjacima, Gradina kod Vagana, Veliki Obljaj – Gradina I, Veliki Obljaj – Gradina II, Gradina Mali Obljaj.[3]

Gradina Rudići je utvrđena i naseljena gradina i nalazi se u selu Halapić. U njoj je pronađena mnogobrojna keramika raznih oblika iz praistorijskog i antičkog doba. Na mjestu ilirske gradine rimljani su izgradili svoj refugium, a ispod je bila rimska putna stanica Salviae. U V i VI vijeku izgrađeno je i kasnoantičko utvrđenje uz upotrebu antičkih spolija.[4]

Gradina na Rajanu nalazi se iznad samog Glamoča i sa nje se mogao kontrolisati dobar dio Glamočkog polja. Na njoj su ostaci kule iz srednjeg vijeka. Unutranji prostor je dimenzija 200x150 m. Dijelovi zida su sa nevješto urađenim malterom. Vjerovatno je urađena u I. vijeku, kada su Dalmati došli u dodir sa rimljanima. Pronađena je keramika iz praistorijskog doba.[4]

Reljina gradinaUredi

Na prelasku bronzanog u željezno doba dolazi do gradnje gradina i na Glamočkom polju, jer dolazi do povećanja stanovništva jugozapadne Bosne dolaskom iz srednje Bosne. Najznačajnija je Reljina gradina, koja ima snažne zidove i veliko podgrađe, najstarije na prostoru Dalmata. Nalazi se na niskoj glavici u samom polju, okružena većim brojem gradina koje su služile za njeno obezbjeđenje. Sa južne strane gradina je imala prirodnu zaštitu u vidu strme padine, a sa sjeverne strane su vidljivi ostaci snažnog kamenog bedema.

Nađeno je mnoštvo keramičkih fragmenata rađenih slobodnom rukom koji su pripadali koničnim zdjelama i bikoničnim peharima, kameni satirači i kolutovi, dijelovi žrvnjeva i mnoštvo životinjskih kostiju. Keramički materijal pokazuje dosta srodnosti sa materijalom iz gradine Pod kod Bugojna i susjednih gradina na Duvanjskom polju.[5]

LiteraturaUredi

ReferenceUredi