Radan

Radan planina se nalazi na jugu Srbije i obuhvata područje omeđeno rekom Toplicom na severu, Jablanicom na jugu, Kosanicom na zapadu i Leskovačkom kotlinom na istoku. Smešten je na mestu gde se Dinaridi sučeljavaju sa Rodopima, što je značajno uticalo na raznovrsnost reljefa, složenost geološkog sastava i tektonskih odnosa. Najviši vrh Radana je Šopot (1.408 m).

Radan - vodopad na Borinskoj reci

Geološku podlogu čine magmatske i metamorfne stene. Šire područje Radana bilo je u dalekoj prošlosti poprište intenzivne vulkanske aktivnosti (Lecki andezitski kompleks), o čemu svedoče raznovrsne magmatske stene, očuvani ostaci vulkanskih kupa i kratera, ležišta metala i brojni termomineralni izvori, među kojima su najpoznatiji izvori azotnih voda u Prolom banji. Od hidroloških specifičnosti izdvaja se vrlo retka hidrografska pojava, bifurkacija na reci Delivode na istočnim padinama Radana i vodopad na Borinskoj reci visine 8 m.

Bifurkacija na reci Delivode na istočnim padinama Radana

Biološke vrednosti područja izražene su kroz floristički i faunistički sastav ekosisetma. Velika vrednost područja ogleda se u prisustvu raznovrsnih šumskih zajednica, među kojima su najznačajnije šume hrastova sladuna i cera (Quercetum farnetto-cerris), termofilne kitnjakove (Quercetum montanum moesiacum) i kitnjakovo - grabove zajednice (Querco-Carpinetum serbicum), polidominantne šumske zajednice sa mečjom leskom i kavkavskom lipom i brdske i planinske bukove šume. Među biljnim vrstama (751), izdvajaju se endemiti: Pulsatilla montana ssp. bulgarica, Pastinaca hirsuta, Armeria rumelica i Sedum stefco.

Područje Radana naseljavaju brojne endemične vrste sisara, među kojima je od posebnog značaja endemična vrsta makedonska voluharica Pitymys felteni. Odlikuje se i raznovrsnom faunom ptica sa vrstama kao što su - crna roda Ciconia nigra, orao kliktaš Ciconia nigra, suri orao A. chrysaetos, patuljasti orao Hieraaetus pennatus, sivi soko Falco peregrinus, prdavac Crex crex, buljina Bubo bubo i leganj Caprimulgus europaeus. Najznačajnije vrste ihtiofaune na ovom području su: potočna pastrmka Salmo trutta, dvoprugasta uklija Alburnoides bipunctatus, potočna mrena Barbus balcanicus, krkuša Gobio gobio, klen Leuciscus cephalus, vijun Cobitis taenia i grgeč Perca fluviatilis.

Caričin grad
Caričin grad - stub sa krstom

Raznovrsnost predeonih odlika Radana, upotpunjen je i kulturno-istorijskim vrednostima, među kojima su:

  • nalazišta ranohrišćanskog sveta - Caričin grad (Justiniana prima) - Šturac, koji se nalazi u istočnom delu Parka.
  • crkvište Golubovac - (Bojnik, Ivanje)
  • ostaci crkve Ognjene Marije (Bojnik, Borince)
  • Marino kale (Bojnik, Magaš)
  • crkva svetog Lazara (Kuršumlija, Prolom).[1][2]

Park prirodeUredi

Na osnovu član 34 Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010) planina Radan zaštićeno područje - Park prirode.[3]

  • Naziv: Park prirode „Radan“.
  • Godina proglašenja: 2017. Uredba o proglašenju Parka prirode „Radan“ („Službeni glasnik RS“, br. 91/2017).
  • Kategorija zaštićenog područja: Ι kategorija zaštite - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja. (član 41 Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010)[4].
  • Površina: 41.312,66 ha.
  • Režimi zaštite: I, II i III stepena
  • Opština: Kuršumlija (najvećim dijelom), Lebane, Bojnik, Medveđa, Prokuplje
  • Upravljač: JP „Srbijašume“.[5]

ReferenceUredi

  1. „Park prirode „Radan“”. Turistička organizacija Kuršumlija - tokursumlija.rs. Pristupljeno 9. 12. 2021. 
  2. „Park prirode „Radan“”. bookaweb - bookaweb.com. Pristupljeno 9. 12. 2021. 
  3. „Park prirode Radan”. Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs. Pristupljeno 19. 12. 2020. 
  4. „Zakon o zaštiti prirodee”. ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 - ispr., 14/2016, 95/2018 - dr. zakon i 71/2021) - www.paragraf.rs. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  5. „Parkovi prirode u Srbiji”. Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/. Pristupljeno 9. 12. 2021.