Zaštićena područja u Srbiji
Zaštićena područja prirode u Srbije su područja koja imaju izraženu geološku, biološku, ekosistemsku i/ili pajzažnu raznovrsnost i koja su značajna kao staništa vrsta ptica i drugih migratornih vrsta značajnih u skladu sa međunarodnim propisima. Vrednovanje, odnosno utvrđivanje vrijednosti i značaja zaštićenog područja, vrši se u odnosu na izraženost glavnih prirodnih obilježja, pojava i procesa od interesa za zaštitu područja, kao i funkcije i namjene područja.[1]
Prvo područje koje je zaštićeno na teritoriji današnje Srbije bila je Obedska bara, stavljena pod zaštitu još 1874. godine. Prva zaštićena prirodna dobra u Srbiji bili su šumski rezervati Oštrozub, Strogi rezervat prirode Mustafa i Felješana u okolini Majdanpeka i Vodopad Velika i mala Ripaljka u okolini Sokobanje, zaštićen 1949. godine. Nacionalni park Fruška gora, proglašen 1960. godine, prvi je nacionalni park u Srbiji.[2]
Na osnovu primjenjenih mjera institucionalne zaštite prirode tokom sedam decenija, u Srbiji je oktobru 2021 god. bilo 471 zaštićenih područja, ukupne površine 678.237 ha, odnosno 7,66% teritorije Srbije.[3]
U evidenciji WDPA, na dan 28. februar 2025, su podaci:[4]
- površina Srbije - 88,456 km2
- broj zaštićenih područja - 468
- ukupna površina - 11.849 km2 ili 13,4%
Zaštićena područja
urediZaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sistema. Ono je definirano Zakonom o zaštiti prirode ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 - ispr., 14/2016, 95/2018 - dr. zakon i 71/2021) koji je ujedno temeljni pravni akt kojim se propisuju odredbe za zaštitu prirodnih vrijednosti Srbije.[5]
Katagorije
urediZaštićena područja, u zavisnosti od vrijednosti i značaja, svrstavaju se u kategorije:
- I kategorija - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja. Proglašava Vlada na prijedlog Ministarstva
- II kategorija - zaštićeno područje pokrajinskog/regionalnog, odnosno velikog značaja. Proglašava Vlada, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, kada se zaštićeno područje nalazi na teritoriji autonomne pokrajine.
- III kategorija - zaštićeno područje lokalnog značaja. Proglašava nadležni organ jedinice lokalne samouprave[3]
Vrste zaštićenih područja
urediU zavisnosti od namjene (ciljeva) zakonom je definisano sedam (7) vrsta zaštićenih područja: strogi rezervat prirode, specijalni rezervat prirode, nacionalni park, spomenik prirode, zaštićeno stanište, predio izuzetnih odlika, park prirode. Postoji razlika između navedenih vrsta zaštićenih područja Srbije i IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja u nazivu sedme kategorije - park prirde, koju IUCN ne poznaje.[3]
Režimi zaštite
urediNa zaštićenom području uspostavljaju se slijedeći režimi zaštite:
- I stepena,
- II stepena i/ili
- III stepena.
Režim zaštitne zone zaštićenog područja zabranjuje i ograničava radove i aktivnosti za koje se (u postupku utvrđenim zakonom i drugim propisima) utvrdi da mogu imati značajan nepovoljan uticaj na biološku raznovrsnost, vrijednosti geonaslijeđa i predjela tog zaštićenog područja.
Pregled vrsta zaštićenih područja u Srbiji
urediRedni broj |
Naziv vrste zaštićenih područja | Odgovara IUCN-ovoj kategorije |
Ciljevi zaštite |
---|---|---|---|
1. | Strogi rezervat prirode | Ia | očuvanje postojećih prirodnih odlika, praćenje prirodnih pojava i procesa, naučna istraživanja kojima se ne narušavaju prirodna obilježja i obrazovanje |
2. | Specijalni rezervat prirode | očuvanje postojećih prirodnih odlika, genskog fonda, ekološke ravnoteže, praćenje prirodnih pojava i procesa, naučna istraživanja i obrazovanje, kontrolisane posjete i očuvanje tradicionalnog načina života. | |
3. | Nacionalni park[6] | II | očuvanje postojećih prirodnih vrijednosti i resursa, ukupne predeone, geološke i biološke raznovrsnosti, zadovoljenje naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih i zdravstveno-rekreativnih potreba u skladu sa načelima zaštite prirode i održivog razvoja. |
4 | Spomenik prirode | III | spomenik prirode je manja neizmenjena ili djelimično izmjenjena prirodna prostorna celina, objekat ili pojava, fizički jasno izražen, prepoznatljiv i/ili jedinstven, reprezentativnih obilježja, kao i ljudskim radom formirana botanička vrednost od naučnog, estetskog, kulturnog ili obrazovnog značaja. |
5 | Zaštićeno stanište | IV | zaštita ugroženih i rijetkih tipova staništa, ekosistema i/ili autohtonih divljih vrsta na nacionalnom i/ili međunarodnom nivou |
6 | Predio izuzetnih odlika | V | predio izuzetnih odlika je područje prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. |
7 | Park prirode | očuvanju ukupne geološke, biološke i raznovrsnosti krajolika, kao i zadovoljenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih djelatnosti usklađenih sa tradicionalnim načinom života i načelima održivog razvoja. |
Liste zaštićenih područja u Srbiji
urediIzvori
uredi- ↑ „Zaštićena područja”. Zaštićena područja. Arhivirano iz originala na datum 2022-03-02. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ „Nacionalni parkovi u RS - Zavod za zaštitu prirode - www.zzps.rs”. Nacionalni parkovi u RS - Zavod za zaštitu prirode - www.zzps.rs. Arhivirano iz originala na datum 2022-05-16. Pristupljeno 2021-11-04.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 „Zaštita prirode u Srbiji”. Zaštita prirode u Srbiji. Arhivirano iz originala na datum 2022-03-02. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ „Zaštićena područja u Srbiji”. Zaštićena područja u Srbiji. Pristupljeno 28. februar 2025.(en)
- ↑ „Zakon o zaštiti prirodee”. Zakon o zaštiti prirodee. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ „Zaštita prirode u Srbiji - nacionalni parkovi (Službeni glasnik RS 84/2015.”. Zaštita prirode u Srbiji - nacionalni parkovi (Službeni glasnik RS 84/2015.. Arhivirano iz originala na datum 2022-05-16. Pristupljeno 10.10. 2021.