Za ostale upotrebe, v. Priboj (razvrstavanje).

Priboj je grad i sjedište istoimene opštine u Srbiji, tačnije u Zlatiborskoj oblasti. On je na tromeđi izmedju Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Priboj


Novi Priboj

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Zlatiborski
Opština Priboj
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 19564
Geografija
Koordinate 43°33′59″N 19°32′07″E / 43.566334°N 19.535325°E / 43.566334; 19.535325
Nadmorska visina 395 m
Priboj na mapi Srbije
Priboj
Priboj
Priboj (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 31330
31333
31335
31337
Pozivni broj 033
Registarska oznaka PB


Koordinate: 43° 33′ 59" SGŠ, 19° 32′ 07" IGD

Geografija uredi

Priboj je grad na jugozapadu Srbije na tromeđi Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Priboj se nalazi na reci Lim, iznad kojeg se izdižu visoke planine. Sam grad Priboj se nalazi na 395 metara nadmorske visine uz obe strane reke Lim.

Jugozapadno od Priboja uz granicu sa BiH nalazi se Bić 1386 m , jugoistočno od Priboja nalazi se planina Pobijenik 1423 m, severno od Priboja nalazi se pribojski Crni vrh 1186 m , a severoistočno Banjsko brdo 1282 m.

Najviša kota opštine Priboj je vrh Ober na planini Javorje 1486 m.

Istorija uredi

Ne zna se tačno kako je i kada Priboj nastao, ali se smatra da su ga podigli srednjovekovni srpski feudalci kao četvorougaoni zidani grad Jagat na padinama planine Bić šireći svoju vlast i državu prema Bosni.

Smatra se da Priboj postoji još mnogo pre 1418. godine kada se pominje prvi put u istoriji i kada ga je osvojio Isak-beg.Kasnije se pominje u Povelji kralja Fridriha III iz 1448. godine, zatim 1463. godine u jednom putopisu pominje se Priboj u nahiji Dobrun, a drugi put 1485. kao sedište istoimene nahije. Potpunije podatke o Priboju, kao gradu, dali su Benedikt Kuripešić, slovenački putopisac koji je prolazio kroz Priboj 1530. godine, i Evlija Čelebija koji je boravio u Priboju 1662. godine.

Opština Priboj po poslednjem popisu stanovništva broji oko 31 hiljadu žitelja, od čega na području Grada oko 20 hiljada i 11 hiljada u seoskim naseljima. Građane Opštine Priboj karakterišu izuzetno dobri susedski odnosi među Srbima i Bošnjacima koji su nosilac budućeg napretka svih tradicionalno, na teritoriji Opštine bitiše i nekoliko stotina Roma koji predstavljaju dodatno bogatstvo lokalnom suživotu. Iako geografski gledano Opština predstavlja "slepo crevo" regiona pa čak i Republike, uz malo više domaće samodiscipline može se očekivati vanprosečan privredno-kulturni uspon.U okolini Grada nalaze se termalni izvori sa najprimerenijom temperaturom vode i telesne temperature čoveka (oko 37 C). Na žalost, od stare tradicije turskih kupatila nije ostalo toliko toga, a na novim bazenima se tek po nešto radi. Kulturno nasleđe koje sa sobom nosi i jednu među prvim školama ovog kraja, moglo bi, uz vrlo povoljne prirodne uslove, možda poslužiti kao nastavak tradicije i unapređenje, te nije strano razmišljanje o izgradnji zdravog i "pametnog" centra u republici. Sa jedne strane je izvanredan prirodni potencijal za turizam i ugostiteljstvo, dok na drugoj potencijal za studentski centar sa više hiljada mladih koji bi imali nesmetan mir koji pruža manje mesto, izvanrednog kvaliteta voda, vazduha i hrane..

Iako nekoć gigant u auto industriji, vreme je da se grad vrati prirodnom pravcu svog razvoja. Turizam, lečiliste, obrazovni centar-tri glavna pravca budućeg razvoja.

Demografija uredi

U naselju Priboj živi 15093 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,4 godina (36,0 kod muškaraca i 36,7 kod žena). U naselju ima 6199 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,16.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1549 [1]
1953. 1902
1961. 5490
1971. 13034
1981. 18295
1991. 22137 21949
2002. 21999 19564


Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
13386 68.42%
Bošnjaci
  
4396 22.46%
Muslimani
  
1042 5.32%
Crnogorci
  
372 1.90%
Jugosloveni
  
90 0.46%
Hrvati
  
30 0.15%
Mađari
  
15 0.07%
Makedonci
  
12 0.06%
Albanci
  
11 0.05%
Slovenci
  
7 0.03%
Bunjevci
  
4 0.02%
Rusi
  
3 0.01%
Ukrajinci
  
2 0.01%
nepoznato
  
38 0.19%


Sport uredi

Poznati ljudi iz Priboja uredi

  • Mileta Lisica, poznati košarkaš
  • Ana Bekuta, poznata pevačica narodne muzike
  • Amela Terzić , atletičarka
  • Miloš Raović , atletičar
  • Vlade Pivljanin , sportski radnik i atletski trener
  • Mustafa Hasanagić , poznati fudbaler
  • Alem Toskić , poznati rukometaš
  • Slađan Šćepović , poznati fudbaler
  • Jovica Spajić , poznati naš ultramaratonac
  • Sead Hamzić - "Sejo Boy", poznati pevač
  • Rasim Ćelahmetović * - pisac
  • Komnen Cvijović , atletičar
  • Ahmet Ćelović , poznati fudbaler Galatasaraja
  • Feriz Ćelović , poznati fudbaler Galatasaraja
  • Ognjen Cvijović , atletičar
  • Mirsad Terzić , rukometaš
  • Miljko Bešlić , poznati sportski radnik i osnivač RK FAP Priboj
  • Marko Gudurić , košarkaš, srpski reprezentativac
  • Marko Džulović, košarkaš
  • Janko Radović, košarkaš
  • Željko Šaponjić, košarkaš
  • David Vesović, kosarkaš
  • Matija Vuković, košarkaš

Reference uredi

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze uredi