Ian McEwan (IPA: /ˈiːən mɪˈkjuən/)[2] CBE (21.6. 1948.-) je Bookerovom nagradom ovjenčani engleski romanopisac.

Ian McEwan
Ian McEwan u Parizu 2011.
Biografske informacije
RođenjeIan Russell McEwan
21. 6. 1948. (1948-06-21) (dob: 75)
Aldershot, England
NacionalnostEnglez[1]
SupružnikPenny Allen (1982–1995)
Annalena McAfee (1997–)
Obrazovanje
Zanimanjeromanopisac, scenarist
Opus
1975–
Web-stranica
http://www.ianmcewan.com

Rođen je 1948. godine u Olderšotu na jugu Engleske, detinjstvo je, kao sin profesionalnog oficira, proveo u vojnim bazama u Singapuru i Libiji. Studirao je književnost i magistrirao na prvoj britanskoj katedri za kreativno pisanje kod kultnog satiričara Malkolma Bredberija. Na književnoj sceni pojavljuje se 1975. sa svojom magistarskom tezom - šokantnom zbirkom pripovedaka Prva ljubav, poslednji obredi, koja mu donosi nagradu Somerset Mom. Sledi druga zbirka priča, a potom i romani Betonski vrt, Uteha stranaca, Dete u vremenu (Vitbred 87, Femina 93), Nevin čovek (Grincane Kavur 91), Crni psi, Istrajna ljubav i virtuozna satira Amsterdam kojom osvaja Bukerovu nagradu 1998. Roman Iskupljenje iz 2001, ocenjen je kao remek-djelo savremene anglofonske književnosti, dobija visoka priznanja u Britaniji, Španiji, Njemačkoj i SAD, i dostiže milionski tiraž, a pored ovoga autor je i jedne knjige za djecu: Sanjar.

Bibliografija uredi

Romani

Zbirke kratkih priča

Knjige za djecu

  • Rose Blanche (1985)
  • The Daydreamer (1994)

Drame

Scenariji

Oratorij

Opera

Filsmke adaptacije

Izvori uredi

  1. Carrell, Severin (22 August 2012). „I am an English writer, not a British one, Ian McEwan tells Alex Salmond: Olympic opening ceremony was first and only time novelist had seen 'Britishness' celebrated, he tells Scotland's first minister”. The Guardian. Pristupljeno 22. VIII 2012. »"I have heard myself described as one [a British novelist], but I think really I'm an English novelist; there are Scottish poets and Scottish novelists."« 
  2. See inogolo:pronunciation of Ian McEwan.

Eksterni linkovi uredi

Literatura uredi

Izvori uredi