Paralelepiped je bilo koja prizma kojoj su osnovice paralelogrami.

Paralelepiped

Sve se četiri prostorne dijagonale paralelepipeda sijeku u istoj točki, koja im je ujedno i polovište.

Najpoznatiji specijalni oblici paralelepipeda su kvadar (kojemu je osnovica pravokutnik) i kocka.

Zapremina paralelepipeda jednaka je apsolutnoj vrednosti mešovitog proizvoda vektora koji ga definišu (na slici a, b i c):

Vanjske veze

uredi