Za ostale upotrebe, v. Krst (razvrstavanje).

Krst ili križ je geometrijska figura koju sačinjavaju dve linije koje se seku pod pravim uglom, najčešće su orijentisane horizontalno odnosno vertikalno. On predstavlja, posle kruga, najstariji simbol kod ljudske vrste.

Grčki krst (jednakostranični), dole tvz. Andrejin krst.

Danas je najrasprostranjeniji kao simbol hrišćanstva, jer je na njemu razapet Isus Hristos. Postoje više vrsta krstova, jedan od njih je i Andrejin krst nazvan po sv. apostolu Andreju koji ima oblik slova H, prema hrišćanskom predanju na takvom krstu je raspet sveti apostol Andrej.

Kao hrišćanski simbol nalazi se na hramovima i unutar njih, na predmetima koji se koriste u bogosluženjima, a postoji i celivajući krst koji vernici ljube (celivaju). Krstom se obeležava grob hrišćanina. Pravo nošenja naprsnog krsta (na grudima) je najviše odlikovanje koje može dobiti sveštenik, u pravoslavlju je to čin protojereja-stavrofora, naziv potiče od grčke reči „stavros“ što znači krst. U hrišćanstvu postoji verovanje da se đavo boji krsta, u srpskom jeziku postoji izreka „beži kao đavo od krsta“.

Krst se nalazi u simbolu i u nazivu najveće međunarodne humanitarne organizacije Crveni krst.

Jedan deo Beograda se naziva „Crveni krst“ prema krstu koji je u 19. veku postavio beogradski knjigovezac i knjižar Gligorije Vozarović.

Simbol krsta se nalazi u grbovima i zastavama nekih država i organizacija.

Veze uredi