Kosovska deklaracija o nezavisnosti (2008)
Deklaracija o nezavisnosti Kosova jest dokument usvojen 17. februara 2008. u najvišem zakonodavnom tijelu Kosova, Skupštini Kosova.[1] Na zasjedanju Skupštine, za deklaraciju je glasalo 109 od ukupno 120 članova Skupštine na osnovu čega je Skupština jednoglasno proglasila nezavisnost Kosova[2] jer je 11 predstavnika srpske manjine u Skupštini bojkotiralo proces glasanja. Ovo je bila druga po redu kosovska deklaracija o nezavisnosti jer je prva usvojena 7. septembra 1990,[3] na početku procesa raspada Jugoslavije. Srbija je osporila legitimnost deklaracije te tražila međunarodno potvrđivanje i podršku za svoj stav o nelegalnosti Deklaracije zbog čega je oktobra 2008. zatražila savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde. Sud je utvrdio da deklaracija o nezavisnosti Kosova ne krši međunarodno pravo.[4]
Kao rezultat odluke Međunarodnog suda pravde, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je zajedničko rješenje kojim je pozvala na Zajednički dijalog Kosova i Srbije "podsticanje saradnje", kako bi se postigao napredak na putu ka Evropskoj uniji i poboljšao standard življena oba naroda. Dijalog je rezultirao sporazumom između Bruxellesa i Srbije tj. Briselskim sporazumom kojim su ukinute sve institucije Republike Srbije na Kosovu. Ukidanjem institucija Srbije na Kosovu, i de facto prestaje suverenitet Srbije nad ovom teritorijom. Dejan Pavićević službeni je predstavnik Srbije na Kosovu. Valdet Sadiku službeni je predstavnik Kosova u Srbiji.
Historija
urediPozadina
urediZa vrijeme bivše Jugoslavije, teritoriju današnjeg Kosova obuhvatala je Autonomna pokrajina Kosovo koja je bila u sastavu Republike Srbije. U periodu od 1945. do 1990. pokrajina je imala određeni stepen autonomije unutar Republike Srbije. Godine 1968. pokrajina mijenja naziv u Socijalistička autonomna pokrajina Kosovo, a na osnovu Ustava Jugoslavije iz 1974. godine pokrajini je omogućeno da funkcionira na svim administrativnim nivoima nezavisno o republici unutar čijeg sastava se nalazila. Krajem 1980-ih antibirokratskom revolucijom režima Slobodana Miloševića, ukinuta je autonomija Kosova. Iste godine, albanska većina na Kosovu, proglasila je nezavisnost Kosova. Situacija na teritoriji Kosova je uglavnom protekla mirno tokom perioda rato na teritoriji Jugoslavije.
Međunarodni faktori često su kritizirali ogromnu angažiranost ljudstva i materijalno-tehničkih sredstava bivše JNA na prostoru Kosova kao potez koji je nepotreban i ne vodi ka rješenju situacije. Često je dolazilo do sukoba između novoformirane Oslobodilačke vojske Kosova i JNA. Sukobi su eskalirali do sveobuhvatnog rata krajem 1998. godine. U januaru 1999. NATO je upozorio Srbiju da će vojno intervenirati na Saveznu republiku Jugoslaviju ako se ne dozvoli ulazak međunarodnih mirovnih snaga i uspostava lokalne vlasti na Kosovu. Naknadni mirovni pregovori nisu uspjeli, a od 24. marta do 11. juna 1999. NATO je sproveo opsežnu zračnu kampanju protiv tadašnje Savezne republike Jugoslavije, uključujući i ciljeve na Kosovu. Rat je završio s Miloševićem pristankom koji je značio dopuštenje ulaska mirovnih snaga na Kosovo i povlačenje svih jugoslavenskih snaga sigurnosti kako bi vlast preuzele Ujedinjene nacije.
Period od deklaracije
uredi
Povezano
urediReference
uredi- ↑ „Accordance with International Law of the Unilateral Declaration of Independence In Respect of Kosovo”. Međunarodni sud pravde. str. 29. Arhivirano iz originala na datum 23. 7. 2010. Pristupljeno 19. 8. 2012.
- ↑ "Kosovo MPs proclaim independence", BBC News Online, 17. 2. 2008.
- ↑ Howard Clark (august 2000). Civil Resistance in Kosovo. Pluto Press. str. 73. ISBN 978-0-7453-1569-0.
- ↑ „Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom”. b92.net. Pristupljeno 28. 12. 2017.