Kickapoo (Kikapoo, Kikapu).- /od Kiwigapawa, ' he stands about, ili ' he moves about, standing now here, now there '. / Pleme Algonquian Indijanaca u jugozapadnom Wisconsinu kamo su pod pritiskom potisnuti iz sjeverozapadnog Ohia i južnog Michigana u području između jezera Erie i Michigan. Kickapoosi još početkom 1640.-tih dolaze u ovaj kraj napadima Indijanaca Ottawa i Neutrals ii Attiwandaronk, a zatim i Irokeza. Od 1658. protjerani su u jugozapadni Wisconsin, a oko 1700. polako kreću na jug u sjeverni Illinois da bi se 1770. našli kod Peorie u središnjem Illinoisu sterući se sve na jugoistok do doline Wabasha na zapadnoj granici Indiane.

Kickapoo, poglavica Babe Shkit.
wickiup Kickapoo Indijanaca.
Kickapo wickiup, unutrašnjost.

Nakon ratova sa Amerikancima potpisuju 1819. ugovor po kojemu prepuštaju svoje zemlje istočno od Mississippija SAD, a oni su preseljeni u južni Missouri od 1819-1824. a nakon toga i u Kansas. Dijelovi Kickapoosa su ostali u Illinoisu, a drugi su (banda iz Missourija) 1832. dobili rezervat u sjeveroistočnom Kansasu. Neke bande udružile su se sa Potawatomima i prodrle čak u Texas i Chihuahuu u Meksiko, gdje su se zadržali do današnjih dana (Mexican Kickapoo). Neki od meksičkih Kackapoosa ipak se između 1873. i 1878. vratilo u SAD, i poslati su u Oklahomu. U SAD danas žive po državama pod plemenskim nazivima Kickapoo of Kansas; Kickapoo of Oklahoma i Kickapoo Traditional Tribe of Texas. Od njihovih starih sela po imenu su poznata tek tri, to su: Etnataek (sa plemenima Sac and Fox), Kickapougowi i Neconga.

ImeUredi

Njihovo ime Kiwigapawa he moves about, standing now here, now there, naglašava skitnički prirodu Kickapoo Indijanaca, koji su prelazili preko Mississippija zbog krađe konja i lova na bizone. Ostali nazivi što su im dali drugi Indijanci su: A'-uyax Tonkawa, znači "deer eaters." Higabu, ime kod Omaha i Ponca. I'-ka-du', Osage ime. Shake-kah-quah, Indijanci Wichita. Shígapo ili Shikapu, Apache ime, očita varijanta imena Kickapoo. Sik'-a-pu, oblik koji se javlja kod Comanche. Tékapu, Huron Indijanci. Yuntara'ye-ru'nu, drugi Huronski naziv, prema lokalitetu označava "tribe living around the lakes."

EtnografijaUredi

Kickapoo su srodni sa Sac i Foxima. Njihova ljetna sela bila su fiksna od kuća napravljenih od drvenog kostura prekrivenih korom, nakon žetve i komunalnog jesenskog lova na bizone odlazili bi u zimske lovačke kampove sa nastambama od hasura. Kickapoosi su bili agrikulturan i lovački narod. Kukuruz, tikve i grah bili su njihovi glavni agrarni proizvodi. U lov na bizone zapadno od Mississippija ,odlazili bi na konjima do kojih su dolazili krađom. –Slično Shawnee plemenu također su poznavali klansku organizaciju sa patrilinearnim nasljeđivanjem. -Klanovi Eagle (Orao), Bear (Medvjed), Water (Voda), Buffalo (Bizon), Fox (Lisica), i Thunder (Grom), navodi Joseph B. Herring, pripadaju polovicama Oskasa, ili Black, i Kiiskooha, ili White. Ove polovice ujedno su i suparničke u religioznim ceremonijama i u igri lacrosse. Mooney navodi klanove Water, Tree, Berry, Thunder, Man, Bear, Elk, Turkey, Bald-eagle, Wolf i Fox.

Svaka Kickapoo banda bila je autonomna sa vlastitim vođama, ratnim poglavicama i ratnicima.

Njihova religiozna vjerovanja poznaju Velikog Manitua (stvaraoca), koji stoji na vrhu spiritualne hijerarhije, niže položaje zauzimaju manitui raznih stvari i pojava u prirodi. Uz Manitua postoje i četiri vjetra i veoma značajna pramajka zemlja (grandmother earth). Wisaka, sin Manituov, stvorio je zemlju i sve stvari, računajući i same Kickapoose. Wisaka im je dao i svete zavežljaje. Šaman je jedna od najznačajnijih osoba svake bande, a sposoban je komunicirati sa duhovima, on je u stanju proreći budućnost i izliječiti bolesne.

Institucija Midéwiwin također je postojala, nju poznaju Chippewe i druga srodna plemena u području Velikih jezera. Danas je međutim kod njih najsvetija ceremonija Kigänowini. Pas je kod Kackapoosa posebno obožavan, a služio je i kao žrtva manituima.

PopulacijaUredi

Populacija Kickapoosa iznosila je nekih 3,000 (1759), što je Mooneyevo mišljenje. Broj im kasnije iznosi 2,000 (1817.) i 2,200 (1825.). U Kansasu i na Indijanskom Teritoriju (1875.) bilo je 706, bez njih 100 u Meksiku. Godine 1885. u SAD ih je 500 i u Meksiku 200. U ranom 20. stojeću (1905.) u SAD ih je 432 (247 u Oklahomi i 185 u Kansasu) a u Meksiku se popeo na 400 ili više.

Broj Kickapoosa koji je 1973. iznosio 891 (prema BIA-ji), narasatao je 1989. na 2,050, a 2000. na 4,200, od toga 1,500 u Kansasu, 2,000 u Oklahomi i 700 u Wisconsinu. U kansasu na Kickapoo Reservation, plemensko središte je Horton. U Oklahomi žive organizirani kao Kickapoo Tribe of Oklahoma, i u Teksasu kao Kickapoo Traditional Tribe, sa plemenskim središtem u Eagle Passu

LiteraturaUredi

  • Arrell M. Gibson, The Kickapoos, Lords of the Middle Border (Norman: University of Oklahoma Press, 1963).
  • Felipe A. and Dolores L. Latorre, The Mexican Kickapoo Indians (Austin: University of Texas Press, 1976).
  • Robert E. Ritzenthaler and Frederick A. Peterson, The Mexican Kickapoo Indians (Milwaukee Public Museum, 1956).

Vanjske povezniceUredi