Jezične porodice i jezici

Jezička porodica je grupa jezika koji potiču od zajedničkog pretka zvanog proto-jezik te jezičke porodice.

Rasprostranjenost jezičkih porodica u svetu
Rasprostranjenost jezičkih porodica u svetu
Rasprostranjenost jezičkih porodica u svetu

Većina svetskih jezika se uvrštava u jezičke porodice. Oni koji ne pripadaju nijednoj porodici (ili oni čija srodnost nije pouzdano utvrđena) nazivaju se izolovani jezici.

Koncept jezičkih porodica se zasniva na pretpostavci da se jezici tokom vremena dele na dijalekte, od kojih nastaju novi jezici. Za razliku od bioloških vrsta, kod jezika se često događa mešanje nesrodnih jezika čiji govornici dolaze u kontakt. U slučaju kreolskih jezika, i drugih mešanih jezika, jezik nasleđuje osobine iz više jezika. Neki jezici gluvih i slepih su se razvili izolovano i nemaju rođake. Ipak, ovakvi slučajevi su izuzeci.

Struktura uredi

Potpodela uredi

Jezičke porodice se dele u manje jezičko-rođačke grane. Jezičke porodice se često predstavljaju grafički u obliku stabla i grana, pa otuda potiče ovaj naziv. Moguće je grane posmatrati i kao nove jezičke porodice. Recimo, grupa slovenskih jezika može da se posmatra kao posebna jezička porodica, ili kao grana indo-evropskih jezika.

Proto-jezici uredi

Glavni članak: Proto-jezici

Zajednički predak jezičke familije je retko unapred poznat zbog kratke istorije pismenosti. Mnoge karakteristike proto-jezika je moguće rekonstruisati korišćenjem komparativne metode. Nju je u 19. veku predložio lingvist August Šlajher. Ovom metodom je moguće demonstrirati srodnost jezika pripadnika neke jezičke porodice. Najpoznatiji primer proto-jezika je Praindoevropski jezik, koji je predak jezika kojima se danas služi većina čovečanstva.

Nekada se proto-jezik može utvrditi direktno. Na primer, dijalekti starog nordijskog jezika su proto-jezik današnjeg norveškog, švedskog, danskog, farskog i islandskog jezika.

Vidi još uredi

Vanjske veze uredi