Baltički jezici
Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika[1]. Spadaju u podskupinu satem-jezika, zajedno sa slavenskim jezicima (s kojima su neposredni srodnici i tvore zajedničku granu, baltičko-slavensku), armenskim jezikom, indoiranskom skupinom jezika, anatolijskim ili luvo-hetitskim jezicima i toharskim jezicima.
U ove jezike spadaju:
- zapadni baltički jezici
- kuronski (kuršu valoda)
- starokuronski ili kuronski; novokuronski je različit od njega i latvijski je dijalekt (govor Kursenieka) kojim govore gotovo nestali maleni narod Kuršininkai.
- galindski
- jatviški/suvalštinski, sudovski
- staropruski (prūsiskai bilā)
- kuronski (kuršu valoda)
- istočni baltički jezici
- latvijski (latviešu)
- istočnolatvijski
- zapadnolatvijski
- tamian
- latgalijski (latgalīšu), obično ga se vodi kao narječjem latvijskog
- litvanski (lietuvių kalba)
- Aukštaitian
- Južni Aukštaitian
- Istočni Aukštaitian: Panevèžys, Vilnius, Širvintos, Anykščiai, Kupiškis, Utena
- Zapadni Aukštaitian: Suvalkietiskai (kaunas), Šiauliai
- Samogitski ili žmudski jezik (žemaitiu ruoda)
- zapadnosamogitski
- južnosamogitski: Varniai, Raseiniai
- sjevernosamogitski: Kretinga, Telšiai.
- Aukštaitian
- latgalski
- selonski
- semigalski
- latvijski (latviešu)
Neklasificirani
Klasifikacija
urediBaltički jezici prema SIL-u obuhvaćaju 3 jezika, od kojih je jedan nestao, Članovi su:
Izvori
urediVanjske veze
uredi- Ethnologue (14th)
- Ethnologue (15th)
- The Baltic Subgroup
- Eurasiatic: Greenberg 2002
- Eurasiatic: Greenberg 2000
- Indo-European: Voegelin, Voegelin 1977
- Indo-germanischer Sprachstamm: Mueller 1876
- Indo-Hittite: Ruhlen 1991
- Indogerman sprachstamm: Schleicher 1876
- Indo-European: Bloomfield 1933
- Indo-European: Ethnologue 2005
- Indo-European: Composite