Irène Némirovsky

Irène Némirovsky, rođena kao Irina Ljvovna Nemirovskaja (ruski: Ири́на Львовна Неми́ровская; Kijev, 11. februar 1903 - Auschwitz-Birkenau, 17. august 1942) bila je francuska književnica jevrejsko-ruskog porijekla, poznata po nedovršenom romanu Suite française.

Irène Némirovsky
Biografske informacije
RođenjeIrina Ljvovna Nemirovskaja
(1903-02-11)11. 2. 1903.
 Kijev, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)
Smrt17. 8. 1942. (dob: 39)
 Auschwitz-Birkenau, nacistička Njemačka (danas Poljska)
Obrazovanje
Zanimanjeromanopisac
Opus
Književni pravacmodernizam,
Znamenita djela
Inspiracija

Odrasla je u porodici bogatog jevrejskog bankara i odrasla u Sankt Peterburgu. Zajedno s ocem Oktobarske revolucije pobjegala prvo u Finsku, a potom 1919. godine gdje je studirala na Sorbonnei. Pisati je počela s 18 godina, a 1926. se udala za Mihaila Epštejna (Michel Epstein), jevrejskog bankara koji je također emigrirao iz Rusije. Slavu joj je donio roman David Golder koji je već 1931. godine ekraniziran u istoimeni film, ali i kontroverze zbog navodnog korištenja antisemitskih stereotipova. Godine 1938. su njoj i mužu francuske vlasti odbile dati državljanstvo; zbog toga su se 1939. oboje formalno preobratili na rimokatoličanstvo, a također je surađivala sa radikalno desnim listom Gringoire. Usprkos toga, jevrejsko porijeklo je nakon poraza i početka njemačke okupacije zapriječilo objavljivanje njenih tekstova, a bila je prisiljena na pariškim ulicama nositi žutu zvijezdu. 13. jula 1942. ju je kao "apatrida" zajedno s mužem uhapsila lokalna policija i predala Gestapou; Ernest Kaltenbrunner je lično naredio njeno deportiranje u koncentracioni logor Auschwitz gdje je nedugo potom umrla od tifusa; njen muž je nešto kasnije pogubljen u istom logoru.

Njena kćer Denise je nakon gotovo pedeset godina slučajno pronašla bilježnice s tekstovima dvije pripovjetke (i nacrtom treće) koje su trebale biti dio petodijelnog romana Suite française, a u kome se opisuje život pod okupacijom. Godine 2004. su one objavljene i izazvale senzaciju.

Literatura uredi

Vanjske veze uredi