Georges Mathé
Georges Mathé (Sermages, 9. srpnja 1922. – Villejuif, 15. listopada 2010.), francuski onkolog i imunolog. Mathé je u studenom 1958. godine, dok je bio liječnik šestoro jugoslavenskih naučnika koji su poslani u Pariz na liječenje nakon nuklearne nesreće u Vinči, izveo prvu uspješnu transplantaciju koštane srži između nesrodnika u historiji.[1]
| Georges Mathé | |
 | |
| Rođenje | 9. srpnja 1922. Sermages, Francuska
|
|---|---|
| Smrt | 15. listopada 2010. Villejuif, Francuska
|
| Polje | medicina (onkologija, imunologija) |
| Alma mater | Univerzitet u Parizu |
| Poznat po | transplantacija koštane srži |
Biografija uredi
Georges Mathé rodio se 1922. godine u selu Sermages, u obitelji koja se bavila poljoprivredom. U školi je ostvarivao dobre rezultate pa ga je seoski učitelj poslao na školovanje u Moulins. Drugi svjetski rat dočekao je kao srednjoškolac te se pridružio Pokretu otpora, istovremeno studirajući medicinu. Diplomirao je 1951. godine u Parizu. U ranim pedesetima bavio se naučnim radom te je prihvatio staž na polju onkologije i imunologije u Memorijalnom Sloan Kettering centru za rak u New Yorku. Po povratku u Francusku radio je kod Paula Chevalliera i Jeana Bernarda, specijalizirajući hematologiju, uz poseban fokus na dječju leukemiju.
Godine 1958., bio je dio liječničkog tima koji se brinuo o šestoro jugoslavenskih naučnika koji su poslani u Pariz na liječenje nakon nuklearne nesreće u Vinči. Prilikom liječanja, uspio je po prvi puta u historiji izvesti uspješnu transplantaciju koštane srži između nesrodnika, što je bio revolucionarni uspjeh u to doba. Nakon ovog uspjeha, Mathé je postao svjestan potrebe za razvijanjem aktivne i prilagodljive imunoterapije u borbi protiv karcinoma. Od 1960. do 1961. godine surađivao je s Renéom Kussom i Marcelom Legrainom na prvom uspješnom graftu bubrega među nesrodnicima.
Godine 1963., Mathé je "šokirao medicinsku zajednicu" kada je objavio da je pomoću transplantacije koštane srži izliječio pacijenta od leukemije. Kasnije je dokazao kako matične stanice mogu ne samo liječiti radijacijsku bolest, nego se i uspješno boriti protiv karcinoma.[1]
Od 1961. godine bio je šef Odjela za hematologiju na Institutu Gustave Roussy u Villejuifu, a tri godine kasnije osnovao je i Institut za kancerologiju i imunogenetiku (fran. Institut de Cancérologie et d’Immuno-génétique), u sklopu kojega je organizirao prve sterilne bolničke sobe u historiji. Od 1966. do 1990. predavao je eksperimentalnu onkologiju na Univerzitetu u Parizu, a sudjelovao je i u osnivanju te radu niza stručnih organizacija i odjela koji su se bavili onkologijom i hematologijom. Igrao je i važnu ulogu u razvoju nekolicine molekula koje se koriste u kemoterapiji.
Godine 1981., bio je jedan od suosnivača Svjetskog kulturnog vijeća.[2] Ranih 1990-ih godina, svjestan imunološke prirode AIDS-a, osmislio je nekoliko za to doba revolucionarnih terapeutskih pristupa i pomogao pacijentima boriti se protiv bolesti za koju se u to doba vjerovalo da je neizlječiva i stopostotno smrtonosna. Cijeloga života, Mathé je surađivao sa naučnicima diljem svijeta; objavio je iznimnu količinu radova i knjiga te je bio dobitnik niza značajnih nagrada iz svog područja. Nobelovu nagradu nikada nije dobio, iako je ona 1990. godine uručena Josephu Murrayju i E. Donnallu Thomasu upravo za otkrića vezana uz transplantaciju kao metodu liječenja bolesti, tako da postoje mišljenja kako je te godine i Mathé trebao dobiti nagradu zbog svojih otkrića vezanih uz transplantaciju koštane srži.[3]
Preminuo je 15. listopada 2010. godine u bolnici u Villejuifu, gdje je radio od 1961. godine.
Ostavština uredi
U ožujku 2010. godine, francuski je Institut du Cancer et d'Immunogénétique (sh. Institut za rak i imunogenetiku, ICIG) utemeljio Nagradu Georges Mathé kako bi promicao terapeutske inovacije i znanstveni rad koji se temeljio na istraživanjima Georgesa Mathéa.
Rad Georgesa Mathé iz 1958. godine prikazan je i u srpskom filmu Čuvari formule iz 2023., koji je režirao Dragan Bjelogrlić. U filmu su prikazani događaji vezani uz sudbine naučnika koji su stradali u Vinči te Mathéov značajan doprinos njihovom liječenju. U filmu je Mathéa tumačio Alexis Manenti.[4]
Reference uredi
- ↑ 1,0 1,1 Martin, Douglas (20 October 2010). „Dr. Georges Mathé, Transplant Pioneer, Dies at 88”. New York Times.
- ↑ „About Us”. World Cultural Council. Pristupljeno November 8, 2016.
- ↑ Watts, Geoff (2010-11-13). „Georges Mathé”. The Lancet 376 (9753): 1640. DOI:10.1016/S0140-6736(10)62088-0. Pristupljeno 2024-02-27.
- ↑ „‘Guardians of the Formula’ Review: Cold War Politics Fuse with Medical History in Engrossing Chain-Reaction Drama”. Variety. 2023-08-12. Arhivirano iz originala na datum 2023-08-16. Pristupljeno 2023-11-05.
Vanjske veze uredi
- „French oncologist Georges Mathe, who pioneered bone marrow transplants, dies at 88”. Star Tribune. Associated Press (Minneapolis, Minnesota). 18 October 2010. Pristupljeno 21 October 2010.[mrtav link]
- Georges Mathe, a founder of bone marrow transplantation
- Georges Mathé (archives) from Bibliothèque interuniversitaire de Santé, Paris.