Wikipedija

Direktni sistem transliteracije bugarskog pisma

Direktni sistem transliteracije bugarske ćirilice (engelski, Streamlined System; bugarski, Обтекаема система) stvorio je Ljubomir Ivanov s Matematičkog instituta Bugarske akademije nauka 1995 godine.[1][2][3][4] Ovaj sistem se koristi za lična imena i geografske nazive od 2000[5][6] i 2006,[7][8] a u 2009. postao je osnova posebnog bugarskog Zakona o transliteraciji:[9]

Nedoslednost transliteracije na ulicama Sofije - kvart Lozenec se transliteriše prema naučnom sistemu (ц-c), dok se ime irskog novinara Džejmsa Baučera (James Bourchier) apsurdno re-transliteriše sa bugarskog po zvaničnom sistemu u Bugarskoj kao Dzheyms Baucher
А
A		 Б
B		 В
V		 Г
G		 Д
D		 Е
E		 Ж
ZH		 З
Z		 И
I		 Й
Y
К
K		 Л
L		 М
M		 Н
N		 О
O		 П
P		 Р
R		 С
S		 Т
T		 У
U
Ф
F		 Х
H		 Ц
TS		 Ч
CH		 Ш
SH		 Щ
SHT		 Ъ
A		 Ь
Y		 Ю
YU		 Я
YA

Izuzetaci:

1. Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, James Bourchier, Émile de Laveleye i Wellington, a nikako Dzheyms Baucher, Emil dyo Lavele ili Uelingtan);[1]

2. U 2006. godinu je zvanično prihvaćeno da se ИЯ nakraj rječi preslovljava kao IA umesto IYA.[10]

Direktni sistem je sličan sistemu BGN/PCGN od 1952. godine za romanizaciju bugarskog jezika koji je bio zvaničan u SAD-u kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Unatoč tome, drugi sistem transliteriše ćirilična slova Х, Ь i Ъ kao KH, ’ (izostavnik) i Ŭ, dok prvi sistem koristi H, Y i A u tu svrhu.[11] Direktni sistem usvojen je od strane UN-a 2012[12] i, za službenu upotrebu u SAD-u i Velikoj Britaniji, od BGN-a i PCGN-a 2013.[13] Ivanov predlaže da se njegov pristup transliteraciji iskoristi i za druga ćirilična pisma, posebno rusko.[14]

Sličan “direktan” sistem transliteracije je predložen isto tako za bosanski, hrvatski, srpski i slovenski jezik.[15] Orijentacija na englesku preslovljavanju dešava se već kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su ruski[16] i ukrajinski,[17][18] pa, donekle, takođe i makedonski jezik.[19][20]

Ilustracija

uredi
Primjer (Član 1. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima):
Всички хора се раждат свободни и равни

по достойнство и права. Те са надарени
с разум и съвест и следва да се отнасят
помежду си в дух на братство.

Vsichki hora se razhdat svobodni i ravni

po dostoynstvo i prava. Te sa nadareni
s razum i savest i sledva da se otnasyat
pomezhdu si v duh na bratstvo.

Reverzibilna varijanta

uredi

Sistem nije reverzibilan, jer su А, Ж, Й, Ц, Ш, Щ, Ю, Я transliterovani na isti način kao i odnosno Ъ, ЗХ, Ь, ТС, СХ,ШТ, ЙУ и ЙА. Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu direktnog sistema predložili su L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događaima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj rječi biti prvenstvena. U tome pravcu, slova i kombinacije slova Ъ, Ь, ЗХ, ЙА, ЙУ, СХ, ТС, ТШ, ТЩ, ШТ, ШЦ preslovljavati su odnosno kao `A, `Y, Z|H, Y|A, Y|U, S|H, T|S, T|SH, T|SHT, SH|T, SH|TS.[21]

Kritika

uredi

Ovaj sistem je odbio dijakritičke znake, koji su se koristili u naučnoj sistemi Ujedinjenih naroda i može izazvati nesporazume, ukoliko na primer izhod (izlaz) se transliteruje kao izhod, a zh može označavati i zvuk ž. Takođe može reč shodstvo (transliterovano shodstvo, sličnost) izgovoriti se sa zvukom š umesto sh. Zvuk ъ, koji je poseban u bugarskom jeziku (i mora translitirovati se kao ǎ prema naučnom sistemu) u poređenju sa drugim slovenskim jezicima, se gubi u ovom sistemu, pošto se transliteruje kao a. Ovaj sistem nije jednoznačan kao naučni sistem Ujedinjenih naroda i bez obzira na njegovo korišćenje u bugarskoj vladi, nije nametnut u državama čiji jezik nije engleski.

Povezano

uredi

Izvori

uredi
  1. ↑ 1,0 1,1 L.L. Ivanov, Toponymic Guidelines for Antarctica, Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995.
  2. ↑ M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84.
  3. ↑ Andreev A., I. Derzhanski eds. Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947. Sofia: Multiprint Ltd., 2007. 64 pp. (Bilingual publication in Bulgarian and English) ISBN 978-954-8986-27-4
  4. ↑ Inventaire des outils de romanisation. Bibliothèque et Archives Canada. Ottawa 2006.
  5. ↑ Pravila izdavanja Bugarske lične karte i pasoša, Državne novine broj 14, 2000.
  6. ↑ L.L. Ivanov, On the Romanization of Bulgarian and English, Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. ISSN: 0204-8701; Errata, id., XXIX, 2004, 1, p. 157.
  7. ↑ United Nations Document E/CONF.98/CRP.71. 17 August 2007.
  8. ↑ G. Selvelli. Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani. Arhivirano 2016-06-24 na Wayback Machine-u Studi Slavistici XII (2015). pp. 159–180.
  9. ↑ Državne novine broj 19, 13 mart 2009.
  10. ↑ Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност. Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.
  11. ↑ USBGN, Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions, 1994, pp.15-16.
  12. ↑ Bulgarian. Report on the Current Status of United Nations Romanization Systems for Geographical Names. Compiled by the UNGEGN Working Group on Romanization Systems. Version 4.0, February 2013.
  13. ↑ Romanization System for Bulgarian: BGN/PCGN 2013 System. National Geospatial-Intelligence Agency, September 2014.
  14. ↑ Ivanov, L. Streamlined Romanization of Russian Cyrillic. Contrastive Linguistics. XLII (2017) No. 2. pp. 66-73. ISSN 0204-8701
  15. ↑ L.L. Ivanov, Re-Romanization of Bosnian, Croatian, Montenegrin, Serbian and Slovene: The 2010 Streamlined System
  16. ↑ Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047 Arhivirano 2011-08-22 na Wayback Machine-u.
  17. ↑ Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація) Arhivirano 2009-04-21 na Wayback Machine-u. Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.
  18. ↑ Постанова N 55 Кабінету Міністрів України "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею" від 27 січня 2010 р.
  19. ↑ S. Георгиевски. Како да се латинизира кирилицата. Arhivirano 2011-10-03 na Wayback Machine-u Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.
  20. ↑ Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.
  21. ↑ L. Ivanov, D. Skordev and D. Dobrev. The New National Standard for the Romanization of Bulgarian. Mathematica Balkanica. New Series Vol. 24, 2010, Fasc. 1-2. pp.121-130. ISSN 0205-3217
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Direktni_sistem_transliteracije_bugarskog_pisma&oldid=42198350