Cronica et gesta ducum sive principum Polonorum

Cronica et gesta ducum sive principum Polonorum (Kronika i djela poljskih vojvoda ili knezova prevedeno sa latinskog) je srednjovjekovna kronika o vladavini i akcijama poljskog vojvode Boleslava III Krivoustog i njegovih predhodnika.[1]

Gesta principum Polonorum

Početak manuskripta
Pisac Gallus Anonymus
Naslov originala Cronica et gesta ducum sive principum Polonorum
Jezik srednjovjekovni latinski
Žanr kronika
Datum objavljivanja oko 1112.-1118.

Historija i karakteristike

uredi

Manuskript je napisan negdje između 1112. - 1118. Kako orginal nije sačuvan - njegov današnji tekst postoji u tri faksimila - manuskripta, prepisanih u dvije različite tradicije. Njen anonomni autor, kog od 16. vijeka po tradiciji zovu Gallus Anonymus, vjerojatno nije bio Poljak, već benediktinski redovnik iz Opatije Saint-Gilles (ili nekog drugog u Zapadnoj Evropi) koji je kao kapelan radio na dvoru Boleslava III Krivoustog.[2]

Kronika je podjeljena u tri knjige; I. knjiga nosi naslov Cronica Polonorum (tek u predgovoru Cronica et gesta ducum sive principum Polonorum), II. knjiga Liber Tertii Bolezlaui (Knjiga Boleslavova III) a III. knjiga Liber de Gestis Boleslaui (Knjiga Boleslavovih djela).[1]

U kronici je obrađen period od stvaranja prvih poljskih vojvodstava do 1113., ona je danas jedan od glavnih izvora za ranu poljsku i njemačku historiju.[2]

Posljednji događaj opisan u kronici je hodočašće Boleslava III Krivoustog do Székesfehérvára u Ugarskoj, koji se odvio 1112. (ili 1113.). Gotovo je sigurno da je kronika napisana prije Skarbimirove pobune (1117.-18.), kao i da su neki djelovi dodani naknadno, kao potomci pomeranijskog vojvode Świętobora.[1]

Tri danas postojeća manuskripta su Zamošćki i Czartoryski prepisani u starijoj, a Heilsbergov manuskript u novijoj tradiciji.[1]

Kao i sve slične kronike onog vremena one nisu sasvim pouzdane, jer su rađene po želji ranih feudalnih vladara, koji su njima željeli dokazati kontinuitet i legitimitet svojih dinastija.

Zamošćki manuskript

uredi

Taj manuskript nastao je vjerojatno krajem 14. vijeka u Krakovu (1380. - 1392. ?). Sve do 15. vijeka nalazio se u biblioteci ljekara i alkemičara Michała Sędziwója, a nakon tog u katedrali u Gnieznu. Na kraju je završio u biblioteci zamošćkih grofova. Danas se čuva u varšavskoj Nacionalnoj biblioteci.[1]

Czartoryski manuskript

uredi

Zvan i Sędziwójev maunuskript je drugi faksimil kronike nastao između 1434.-1439. po narudžbi Michała Sędziwója. Kako se radi o direktnom faksimilu Zamošćkog manuskripta, koristi se za rekonstrukciju orginalnog teksta. Danas se čuva krakovskom Muzeju kneževa Czartoryski.[1]

Heilsbergov manuskript

uredi

Taj faksimil je nastao između 1469. - 1471., na bazi ranijih verzija. Nakon čuvanja po samostanskim bibliotekama, između 1579. - 1589. bio je vlasništvo varmijskog biskupa Marcina Kromera.[1]

Ime je dobio po pruskom gradu Heilsbergu (današnji Lidzbark Warmiński) u kom se čuvao od sredine 16. do 18. vijeka. Danas se čuva u varšavskoj Nacionalnoj biblioteci.

U Heilsberškom manuskriptu nema velikih dijelova teksta koji se nalaze u prva dva (poglavlja 27. i 28. u I. knjizi).[1]

Štampana izdanja

uredi

Kronika je prvi je put štampana 1749., na bazi Heilsbergovova manuskripta u izdanju Gottfrieda Lengnicha, a nakon dvije dekade u izdanju Lorenza Mizlera, od tada je odštampana u mnogo izdanja. [1]

Izvori

uredi
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Gesta principum Polonorum (francuski). Knowledger. Pristupljeno 22.02.2021. 
  2. 2,0 2,1 Gal Anonim (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 02.03.2021. 

Vanjske veze

uredi