Brian Josephson
Brian Josephson (Cardiff, 4. siječnja 1940.), velški fizičar. Profesor na Sveučilištu Illinois i u Cambridgeu. Od 1967. vodi istraživački odjel Instituta za fiziku u Cambridgeu. Teoretski predvidio svojstva suprastruje pri prolasku kroz takozvanu tunelsku barijeru (Josephsonov učinak). S Leom Esakijem i Ivarom Giaeverom podijelio 1973. Nobelovu nagradu za fiziku. [1]
| Brian Josephson | |
 | |
| Rođenje | 4. siječnja 1940. Cardiff (Wales), Wales |
|---|---|
| Polje | fizika |
| Institucija | Sveučilište Illinois, Univerzitet Cambridge |
| Alma mater | Univerzitet Cambridge |
| Akademski mentor | Brian Pippard |
| Poznat po | Josephsonov učinak Supravodljivost |
| Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1973.) |
Tuneliranje
uredi
Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju. Primjerice, pri naletu čestice na središte odbojne sile kojoj je potencijalna energija veća od kinetičke energije čestice, klasično je moguće samo odbijanje čestice. Ipak, zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. Stoga postoji određena vjerojatnost (dana kvadratom modula valne funkcije) da se čestica nađe i u klasično zabranjenim područjima prostora. Ta vjerojatnost ovisi o visini i širini barijere, a pokusi potvrđuju da je, pri naletu mnoštva čestica, broj onih koje prođu barijeru proporcionalan kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti.
Tuneliranjem su protumačene mnogobrojne pojave u nuklearnoj i atomskoj fizici, poput alfa raspada atomskih jezgri (George Gamow, 1928.), spontane nuklearne fisije, emisije elektrona iz metalnih površina u supravodičima. U posljednjem slučaju riječ je o posebnom tipu tuneliranja vezanom uz energijski procijep i promijenjenu gustoću stanja za normalno vodljive kvazičestice u supravodiču. Struja elektrona koji prolaze tuneliranjem kroz potencijalnu barijeru našla je primjenu u pretražnom mikroskopu s tuneliranjem, kojom se ispituje elektronska struktura površina vodljivih uzoraka. [2]
