Otvori glavni meni
Disambig.svg Ukoliko ste tražili fudbalskog trenera, v. Bogić Bogićević (trener).


Bogić Bogićević
6. bosanskohercagovački član predsjedništva SFRJ
Na položaju
16. maj 1989 – 27. april 1992
Prethodi Raif Dizdarević
Slijedi položaj ukinut
Lični detalji
Rođenje Ugljevik, NR BiH, FNRJ
Nacionalnost bosanski Srbin
Politička stranka Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (od 1990)
Savez komunista Jugoslavije (BiH) (do 1990)


Bogić Bogićević (rođen 15. maja 1953. u Ugljeviku[1]) je bosanskohercegovački i bivši jugoslavenski političar, poznat po tome što je kao posljednji član Predjedništva SFRJ iz Bosne i Hercegovine imao važnu ulogu u događajima vezanima za raspad Jugoslavije.

Bogićević se rodio u porodici bosanskih Srba. U Predsjedništvo SFRJ je izabran neposredno pred uvođenje demokratskog višepartijskog sistema, ali u vrijeme kada se tada vladajući Savez komunista BiH okrenuo reformama u tom smjeru; tako je Bogićevića umjesto Skupštine SR BiH izabrali glasači između pet, formalno nezavisnih kandidata. Bogićević je u Predsjedništvu SFRJ nastojao zastupati službeno stajalište SR BiH o tome da se zajednička država sačuva kroz kompromisno redefiniranje njenog ustavnopravnog poretka. Godine 1990. je iazabran za predsjednika Savjeta za zaštitu ustavnog poretka. Zbog svojih je stavova, međutim, došao u sukob sa Miloševićem i vodstvom JNA, te je upravo njegov glas u martu 1991. spriječio uvođenje izvanrednog stanja u SFRJ. Nakon izbijanja rata u Sloveniji se sa svojim makedonskim kolegom Vasilom Tupurkovskim sudjelovao u pregovorima o puštanju zarobljenih pripadnika JNA. U jesen 1991. se neformalno povukao iz Predsjedništva.

U narednom periodu, bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta SR BiH, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, i predsjednik Olimpijskog komiteta BiH.[2]

ReferenceUredi