Bissau (fonetski: Bisao ili Bisau) je glavni grad afričke države Gvineje Bisau i ima 282.146 stanovnika[1] po popisu iz 1999. godine.

Bissau
Centar grada
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 11°51′N 15°34′W / 11.850°N 15.567°W / 11.850; -15.567
Država  Gvineja Bisau
Regija Autonomni sektor Bisau
Površina
 - Ukupna 29.7 km²
Stanovništvo (1999.)
 - Grad 282.146[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+2)
Karta
Bissau na mapi Gvineje Bisao
Bissau
Bissau
Bissau na karti Gvineje Bisau

Geografija uredi

 
Cesta za aerodrom
 
Zgrada nekadašnjeg novinarskog centra

Bisao leži u estuariju rijeke Gebe u Atlanski ocean, na iznimno niskom terenu. U luku mogu pristati i prekooceanski brodovi te ploviti po rijeci Gebi do 80 km duboko, iako rijeka nema neki značajni vodotok.[2]

Klima uredi

Bissau ima tropsku savansku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, ali puno vlažniju nego što je uobičajeno za taj tip klime. Kiša gotovo da nema od novembra do maja, no u preostalih pet mjeseci na grad padne oko 2020 mm kiše, što je manje nego u susjednom južnom Conakryju (3784 mm), odnosno znatno više nego u nešto sjevernijem Banjulu (1296 mm) na sjeveru. Za vrijeme sezone kiša (pa čak i tri mjeseca unaprijed), visok procent vlage u zraku, čini osjećaj vrućine još većim i neizdrživim.


Klimatološki medijani za Bissau
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 31 33 34 33 33 31 29 30 30 31 32 31 31,5
Srednji minimum (°C) 17 18 19 21 22 23 23 23 23 23 22 19 21,1
Precipitacija (mm) 0,5 0,8 0,5 0,8 17,3 174,8 472,5 682,5 434,9 194,8 41,4 2,0 2 0228
Izvor: [3]


Historija uredi

 
Zgrada glavne pošte

Bisao su osnovali Portugalci 1687. kao utvrđenu bazu za trgovinu robovima.[2] Bisao je 1941. postao prijestolnica kolonije Portugalske Gvineje, umjesto dotadašnje Bolame, zbog bolje i sigurnije luke. Od tad se grad brzo raširio duž sjeverne riječne obale, luka je naknadno modernizirana izgradnjom suvremenih lučkih uređaja i hladnjača.[2]

Nakon što su gerilski borci iz Afričke partije za nezavisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka godine 1973. proglasili nezavisnost od Portugala, glavni grad onih dijelova zemlje koje su oni kotrolirali bio je Madina do Boe, ali Bisao je i nadalje ostao administrativni centar svih dijelova Portugalske Gvineje koje su kontrolirali Portugalci. Nakon službenog priznanja nezavisnosti Portugalske Gvineje od strane Portugala 1974. došlo je do ujedinjenja tih dviju teritorija, a Bisao je postao i službeno glavni grad države. Za vrijeme građanskog rata u zemlji (19981999), grad je dobrano uništen, tako da je većina stanovnika pobjegla u unutrašnjost. Od kako je početkom 21. vijeka uspostavljeno krhko primirje, stanovnici su se uglavnom vratili.[2]

Znamenitosti uredi

Najveće znamenitosti grada su portugalska utvrda s kasarnama São José da Amura iz 18. vijeka, u kojem je mauzolej Amílcara Cabrala, spomenik Pidjiguiti poginulim lučkim radnicima za vrijeme štrajka 3. augusta 1959, Nacionalni institut za umjetnost, novi gradski stadion i plaže. Mnoge zgrade u gradu su srušene za vrijeme građanskog rata, uključujući Predsjedničku palaču i Francuski kulturni centar (sada obnovljen), ali je centar grada još uvijek dobrano devastiran. Bisau je u tom dijelu Afrike poznat po svom tradicionalnom karnevalu.

Privreda, transport i školstvo uredi

Bisau je vrlo siromašan grad u kom se sva privredna aktivnost vrti se oko luke iz koje se transportira; kikiriki, drvna građa, kopar, palmino ulje i guma. Grad ima međunarodni aerodrom Osvaldo Vieira i mali univerzitet s istraživačkim institutom.[2]

Gradovi prijatelji uredi

Bissau ima ugovore o suradnji i prijateljstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 Dados Estruturais (portugalski). Instituto Nacional de Estatística Guiné-Bissau. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-15. Pristupljeno 21. 1. 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Bissau (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 01. 2012. 
  3. Average Conditions Bissau. BBC Weather. Pristupljeno 21. 1. 2012. 

Vanjske veze uredi