Šturovo
Za ostale upotrebe, v. Šturovo (Makedonija).Šturovo (svk: Štúrovo, mađ: Párkány, nem: Gockern ) je grad u Njitranskom kraju u južnoj Slovačkoj na ušću Hrona u Dunav, a grad upravno pripada okrugu Nove Zamki.
| Šturovo {{{Názov}}} | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Država |  Slovačka
|
| Kraj | Šablon:Ntr-Krj |
| Okrug | {{{Okres}}} |
| Regija | {{{Región}}} |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | {{{Počet obyvateľov}}} |
| Geografija | |
| Koordinate | 47°28′32″N 18°25′57″E / 47.4756°N 18.4324°E |
  Šturovo Šturovo (Slovačke) | |
Koordinate: 47° 28′ 32" SGŠ, 18° 25′ 57" IGD
Istorija
uredi
Grad je bio naseljen već u praistorijsko doba, zahvaljujući svom povoljnom položaju. Prvi pisani zapis o Šturovu datira iz 1075. godine pod imenom Kakath. U 16. veku nakon što su Turci osvojili Budu, 1541. godine, grad je zajedno sa Estergomom, došao pod tursku vlast. Za vreme vladavine Marije Terezije, grad je dobio prava i postao okružni grad.
Godine 1850. tadašnji grad Párkány dobio je železničku stanicu na pruzi Bratislava-Budimpešta. Godine 1895. otvoren je most „Mária Valéria“ na Dunavu.
Nakon Prvog svetskog rata grad postaje deo Čehoslovačke. Godine 1938. ponovo postaje deo Mađarske kao rezultat Prve bečke arbitraže. Sovjetske trupe su bile u gradu 1944./1945. godine. Most „Mária Valéria“ je bio uništen po drugi put, posle prvog puta 1920, po povlačenju nemačkih snaga.
Nakon Drugog svetskog rata, grad se počeo industrijalizovati, a most „Mária Valéria“ otvoren je po treći put 2001. godine.
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovništva iz 2005. godine grad je brojao 11.172 stanovnika.
Etnički sastav:
- Mađari - 68,74 %
- Slovaci - 28,13 %
- Česi - 1,17 %
- Romi - 0,34 %
- Nemci - 0,03 %
- Ukrajinci - 0,01 %
- ostali.
Verski sastav:
- rimokatolici - 77,18 %
- ateisti - 12,27 %
- evangelisti - 3,19 %
- grkokatolici - 0,20 %
- pravoslavci - 0,09 %
- ostali.
Gradovi prijatelji
urediGrad Šturovo je pobratimljen ili ima neki vid saradnje sa:
