Ćelije (Lajkovac)

Za ostale upotrebe, v. Ćelije (razvrstavanje).


Koordinate: 44° 21′ 16" SGŠ, 20° 11′ 17" IGD
Ćelije je naselje u opštini Lajkovac u Kolubarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 824 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 774 stanovnika).

Ćelije
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Kolubarski
Opština Lajkovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 824
Geografija
Koordinate 44°21′16″N 20°11′17″E / 44.3545°N 20.188°E / 44.3545; 20.188
Nadmorska visina 191 m
Površina 7,16 km²
Ćelije na mapi Srbije
Ćelije
Ćelije
Ćelije (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 014
Registarska oznaka VA

Geografske odlike uredi

 
Pruga Beograd-Bar kod Ćelija

Naselje se nalazi na 110-180 metara nadmorske visine na dodiru šumadijskog pobrđa i desnih aluvijalnih ravni Kolubare i njene pritoke Ljig, 3 kilometra istočno od Lajkovca i 65 kilometara južno od Beograda. Kroz selo prolazi pruga Beograd-Bar, kao i Ibarska magistrala, koja dalje vodi ka Jadranskom moru. Kroz selo protiču tri potoka: Kamenica, Bukovac i Lađevac i reke Kolubara i Ljig.

Selo se sastoji iz 13 zaseoka, a to su: Albanija, Vrače Brdo, Mokro Polje, Čovka, Obrenove livade, Poljnu, Perilo, Bukovac, Lađevac, Beli brod, Obradovića kraj, Čuk i Vreline, raspoređenih po kosama.

Istorija uredi

U ugovoru despota Stefana Lazarevića i ugarskog kralja Žigmunda iz 1426. godine, pominje se Castrum Brodare, što odgovara današnjem prelazu preko reke i zaseoku Beli brod. U popisu vlaha Beogradske nahije 1628. godine, spominje se selo Kamenica. Drugi naziv sela je Dragilići, dok današnji naziv sela označava kaluđerske kelije (ćelije) u kojima su se kaluđeri molili u prošlosti. Ćelije kao naselje se prvi put pominje 1811. godine. Za vreme Prvog svetskog rata, na teritoriji ovog sela vodila se Kolubarska bitka. Selo je potpuno stradalo, a brda su bila preorana od granata koja su mesec dana padala po njima. Na Vrače brdu izvan sela je poginuo i Dimitrije Tucović, istaknuti srpski socijalista. Na Vrače Brdu je posle Drugog svetskog rata podignut spomenik njemu u čast. Četvororazredna škola u selu je počela sa radom 1931. godine. Električnu energiju selo dobija 1952. godine, a telefonsku liniju 1978/79. godine.

Privreda uredi

U selu se nalazi krečana „Dimitrije Tucović“, mlin sa pekarom „Mlin-Pek“, preduzeće za mašinsku obradu motora „Živanović“, stolarsko preduzeće „Enterijer“. Poljoprivreda je veoma razvijena. Njive se nalaze oko reke Kolubare i Ljiga, kao i na padinama Vrače Brda i Čovke. Pašnjaci su u brdima, kao i voćnjaci. Zemljište je najplodnije oko Kolubare zbog nanosa od njenih poplava. Od poljoprivrednih kultura najviše se gaje kukuruz i pšenica, dok se ječam slabije gaji. Od voćnih kultura se gaje: jabuka, kruška i šljiva. Od stoke najviše svinje i krave.

Kulturne znamenitosti uredi

Manastir Svetog Velikomučenika Georgija, obnovljen je 29. jula 2006. godine. Na temeljima starijeg zdanja, podignuta je mala spomen-kosturnica poginulim vojnicima u Kolubarskoj bici. U starim zapisima je otkriveno da je nakada tu bio manastir. Tokom njegove obnove, u porti manastira, otkriven je grob srpskog velmože iz srednjeg veka. Veruje se da je to grob Grgura Brankovića, sina despota Đurđa Brankovića.

Demografija uredi

U naselju Ćelije živi 669 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,3 godina (40,1 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 286 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,87.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 727 [1]
1953. 767
1961. 842
1971. 757
1981. 780
1991. 774 773
2002. 861 824
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
808 98.05%
Romi
  
10 1.21%
Makedonci
  
1 0.12%
nepoznato
  
3 0.36%


Znamenite ličnosti uredi

Reference uredi

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze uredi