Zgrada željezničke stanice Bistrik

Zgrada željezničke stanice Bistrik nalazi se u naselju Bistrik, na padinama Trebevića, u dijelu Starog Grada. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. jula 2010. godine, donijela je odluku da se stanica proglasi za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Željeznička stanica Bistrik nakon otvaranja pruge 1906
Željeznička stanica Bistrik 2018. god.

Historija uredi

U sklopu razvoja željezničke mreže, počinje se graditi Istočna pruga, dužine 161,5 km. Ova pruga je bila uskotračna i njena izgradanja je trajala oko 15 godina. Puštena je u saobraćaj 4. jula 1906. godine. Iste godine izgrađena je i Zgrada željezničke stanice na Bistriku. Projekat za ovu zgradu je izradilo Tehničko odjeljenje Bosanskohercegovčkih državnih željeznica.[2]

Zgrada stanice izgrađena je kao tipski projekat, nepoznatog arhitekte. Ista ovakva stanična zgrada izgrađena je na Palama). Izgradnjom stanične zgrade, kao i njenih pratećih sadržaja: bifea, zgrade za upravitelja i skladišta tovarne građe, kao i izgradnjom nasipa, tunela i mosta, izgled stare mahale se potpuno izmijenio. Izgradnjom staničnih objekata, ukupna slika ambijenta nije bila uništena, kompleks se relativno dobro uklapao u ukupnu sliku ovog dijela Bistrika. Ukidanjem Istočne pruge 1973. godine, stanična zgrada Bistrik je u potpunosti izgubila svoj osnovni značaj. U njenoj neposrednoj blizini nalazio se i prvi od ukupno 134 tunela na trasi do Beograda. Bistrička stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma Valter brani Sarajevo.

Danas, stanična zgrada Bistrik je građevinski u lošem stanju, dijelom zbog ratnih djelovanja, a dijelom zbog neadekvatnih građevinskih intervencija. Od ostalih dijelova kompleksa ostale su samo ruševine, dok je na mjestu gdje se nalazila pruga izgrađena saobraćajnica u vidu gradske zaobilaznice. Nakon što je posljednji voz, popularni Ćiro ispraćen sa stanice početkom avgusta 1978. godine, zgrada je služila kao stambeni prostor.

U oktobru 2020. godine[3] započela je obnova koje je završena 2022. godine.[4] U bistričkoj stanici otvoren je restoran i stalna muzejska postavka iz filma "Valter brani Sarajevo".

Opis uredi

Zgrada željezničke stanice Bistrik u Sarajevu, sa svojim naglašenim kosim krovovima i bogato obrađenim drvenim strehama, predstavlja tipičan primjer «alpskog ili romantičarskog stila» arhitekture austrougarskog perioda. Zgrada je razvijena u horizontalnom smjeru kroz tri volumena različitih visina. Funkcionalno, oni su bili povezani samo na prizemnoj etaži.

Nacionalni spomenik uredi

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 04.do 10. jula 2006, donijela je odluku da se željeznička stanica proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Literatura uredi

  • Fevzija Ajdin - Historija željeznica Bosne i Hercegovine - Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2006. -
  • Dževad Juzbašić - Izgradnja željeznica u BiH u svijetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere. Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, 1974.
  • Dušan Žigić - Izgradnja pruga i historija željeznica u Bosni i Hercegovini od 1872 do 1972

Reference uredi

  1. „Zgrada željezničke stanice Bistrik”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2006. 
  2. „Uskotračne željeznice u Bosni i Hercegovini”. zeljeznice.net. Pristupljeno 10. 6. 2016. 
  3. „Bistrička stanica nakon 42 godine postaje muzej: Zvanično počeli radovi na rekonstrukciji ovog nacionalnog spomenika | Sarajevo.ba” (bs). www.sarajevo.ba. Pristupljeno 2024-04-03. 
  4. BiH, N1 (2022-04-06). „Pogledajte kako izgleda obnovljena Željeznička stanica Bistrik u Sarajevu” (bs-BA). N1. Pristupljeno 2024-04-03. 
  5. „Željeznička stanica Bistrik”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.