Viro tvornica šećera

Viro tvornica šećera je hrvatska šećerana sa sjedištem u Virovitici. Riječ je o najmlađoj i najmodernijoj šećerani čija je gradnja započela 1976. a probna proizvodnja 1980. godine. Dionice društva kotiraju na Zagrebačkoj burzi a sam Viro je jedna od 25 tvrtki koje su uključene u službeni dionički indeks CROBEX od rujna 2010.[1]

Viro tvornica šećera
Vrsta dioničko društvo
Osnovana 1980.
Sjedište Matije Gupca 254
Sjedište  HRV Virovitica, Hrvatska
Djelatnost(i) šećerana
Proizvodi Vidi proizvodi
Broj zaposlenih 250 (2007.)
Vlasnik EOS-Z Zagreb
Robić Velika Gorica
Web stranica Šećerana.hr

Povijest uredi

Tvornica šećera Viro je s probnom proizvodnjom započela 1980. a dnevni kapacitet prerade šećerne repe je iznosio 4.000 tona. Šećerana je osnovana kao samostalna tvrtka dok u razdoblju od 1984. do 1991. poslovala u sastavu PIK Virovitice nakon čega ponovo postaje samostalni poslovni subjekt.

Tijekom 1990-ih veliki uvoz i nekontrolirani ilegalni ulaz šećera su ugrozili domaću proizvodnju i drastično smanjili cijenu šećera, a hrvatske su se šećerane našle pred kolapsom. U tako teškoj ekonomskoj situaciji Viro nije mogao dalje poslovati te ga 1998. kupuje osječka tvrtka Novalić. Nedugo nakon toga šećeranu preuzima nizozemska tvrtka Cosum a samo godinu dana nakon toga nad tvornicom je otvoren stečajni postupak zbog ukupnog dugovanja većeg od 575 milijuna kuna.

Nakon restrukturiranja tvornice i zaustavljanja negativnih trendova u poslovanju stvoreni su uvjeti da se prodajom na tržištu pronađu strateški partneri kako bi tvornica izašla iz stečaja i nastavila s radom. Tako su u lipnju 2002. godine tvrtke EOS-Z iz Zagreba i Robić iz Velike Gorice sa zajedničkom ponudom kupili svu imovinu Tvornice šećera Virovitica u stečaju za iznos od 110 milijuna kuna.

Istovremeno je osnovana tvrtka Viro, društvo s ograničenom odgovornošću, na koju je prenesena kupljena imovina tvornice. Viro je započeo s radom 5. rujna 2002.

U travnju 2006. dionice Vira su počele kotirati na Zagrebačkoj burzi. Šećerana uskoro postaje najveća rafinerija šećera koja je 2007. imala 37% tržišnog udjela.[2]

Proizvodi uredi

  • bijeli šećer
    • 1 kg u papirnoj ambalaži
    • 50 kg u višeslojnoj natron vreći
    • 1000 kg u velikim vrećama
    • 1200 kg u velikim vrećama
    • rinfuza šećera u kamionskim cisternama
    • rinfuza pasterizirane otopine šećera sa 65 posto suhe tvari
    • industrijski šećer u različitim veličinama pakiranja
  • pasterizirani bijeli šećer
    • rinfuza u kamionskim cisternama
  • melasa
    • rinfuza u kamionskim i vagonskim cisternama
  • suhi briketirani repin rezanac
    • rinfuza u višeslojnoj natron vreći

Izvori uredi

Vanjske veze uredi