Vatikanska biblioteka

Vatikanska biblioteka (Latinski: Bibliotheca Apostolica Vaticana), knjižnica je Svete stolice, smještena u Vatikanu. Jedna je od najstarijih biblioteka na svijetu, koja ima jednu od najznačajnijih kolekcija historijskih naslova. Službeno je osnovana 1475., iako je de facto znatno starija, ima 75.000 kodeksa iz historije. Od jula 2007. biblioteka je privremeno zatvorena za javnost zbog obnove, za koju se očekuje da će biti dovršena u septembru 2010.

Papa Siksto IV. imenuje Bartolomea Platina prefektom Vatikanske biblioteke, freska iz 1477. godine

Historijski periodi uredi

Naučnici su tradicionalno dijelili historiju Vatikanske biblioteke na pet perioda:

  • Pred-lateranski. Početni dani biblioteke, za ranog kršćanstva, prije preseljenja u Lateransku palaču. Neznatan broj svezaka je ostao sačuvan do danas, iako su neki od njih vrlo važni.
  • Lateranski. Trajalo do kraja 13. vijeka i pontifikata Pape Bonifacija VIII.
  • Avignonski. U tom periodu je značajno povećan broj knjiga i memoara papa čija je rezidencija bila u južnoj Francuskoj u Avignonu. Traje između smrti Pape Bonifacija i povratka papinstva u Rim 1370-ih.
  • Pred-vatikanski. Od 1370-ih do 1446. godine kada su dijelovi bibliotečne građe rasuti po dijelovima Rima, Avignonu i drugdje.
  • Vatikanski. Počinje oko 1448. i traje od preseljenja biblioteke u Vatikan do danas.

Osnivanje Vatikanske biblioteke uredi

Papa Nikola V. osnovao je biblioteku u Vatikanu 1448. kombinirajući oko 350 grčkih, latinskih i hebrejskih kodeksa naslijeđenih od njegovih prethodnika sa svojom vlastitom zbirkom i ekstenzivnim akvizicijama, između kojih i rukopisima iz carske Konstantinopolske biblioteke. Bibliotheca Apostolica Vaticana osonovana je 1475. godine.

Kada je njen prvi bibliotekar, Bartolomeo Platina, napravio popis 1481., biblioteka je imala preko 3500 naslova, što ju je činilo daleko najvećom bibliotekom na zapadu. Oko 1587. Papa Siksto V. angažirao je arhitekta Domenica Fontanu da konstruira novu zgradu za biblioteku, koja je u funkciji do današnjeg dana.

Današnji fundus biblioteke uredi

U današnje vrijeme biblioteka ima oko 75 hiljada manuskripata i preko 1 100 000 štampanih knjiga, što uključuje i oko 8 500 inkunabula. Vatikanski tajni arhivi odvojeni su od biblioteke početkom 17. vijeka. Oni sadrže još 150 hiljada naslova.

Među najpozantijim naslovima koje biblioteka ima je Codex Vaticanus, najstariji poznati, skoro cjelovit rukopis Biblije. Tajna povijest koju je napisao Procopius otkrivena je u biblioteci i objavljena 1623.

Vatikanska biblioteka je istraživačka biblioteka za historiju, pravo, filozofiju, nauku i teologiju, a otvorena je svakome za čije je istraživanje potreban uvid u sadržaj djela.

Vanjske veze uredi