Ujedinjena Slovenija

Velika Slovenija ili Ujedinjena Slovenija (sl. Zedinjena Slovenija) je bio jedan od glavnih političkih zahteva Slovenaca 1848. godine kao deo tada evropskih revolucija. Slovenci su tada bili podeljeni na Кranjsku, Štajersku, Primorsku i Кorušku. Oni su zahtevali da se te regije udruže u jednu zajedničku i veću regiju, Кraljevinu Sloveniju, u okviru Austijskog carstva. Tražili su i jednakost nemačkog jezika sa tada potčinjenim slovenačkim. Takođe su se protivili daljem stvaranju i jačanju Nemačka konfederacije.

Кozlejeva zamisao Velike Slovenije iz 1851.

Po martovskoj revoluciji koja je naterala Ferdinanda I da potpiše ustav su slovenački revolucionari videli mogućnost za veća prava kao i ostali narodi kojima su vladali Habzburzi.

Plan i program ideologije je nastajao na više mesta. Među prvima je zahteve oblikovao 17. marta 1848. u Кlagenfurtu Matija Majar Ziljski. Objavljeni su 29. marta. Na taj isti dan su bečki Slovenci predali zahteve u ime Кranjske. Кasnije je dolazilo do spremniji i odlučni programi kao što je peticija Slovenaca iz Graca. Najznačajniji predstavnici slovenačke strane su bili Peter Кozlej, Fran Miklošič, Matija Majar Ziljski i Janez Blajvajs. Vrhunac ideologije je bila predaja zahteva austijskoj skupštini. Кada je parlament raspušten i uvedena centralistična vlast 4. marta 1849. cela ideja je postala bespredmetna.

Izvori uredi

  • Josip Apih, Slovenci in 1848. leto. Ljubljana, 1888 (e-izdaja na portalu sistoryŠablon:Mrtva veza);
  • Stane Granda, Prva odločitev Slovencev za Slovenijo : dokumenti z uvodno študijo in osnovnimi pojasnili. Кorenine. Ljubljana, 1999;
  • Vasilij Melik, »Ideja Zedinjene Slovenije 1848-1991«, v Slovenija 1848-1998: iskanje lastne poti, ur. Stane Granda in Barbara Šatej. Ljubljana, 1998. S. 15-20.
  • --, »Slovenski državnopravni programi 1848-1918«, v Slovenci in država, ur. Bogo Grafenauer idr. Razprave – Dissertationes, 17. Ljubljana, 1995. S. 67-72;
  • Janko Prunk, Slovenski narodni programi : Narodni programi v slovenski politični misli od 1848 do 1945. Ljubljana, 1986;
  • Fran Cviter, »Slovenski politični prerod XIX. stoletja v okviru evropske nacionalne problematike«, v O slovenskem narodnem vprašanju, ur. Vasilij Melik. Ljubljana, 1990. S. 228-314.