Uffizi
Galerija Uffizi (Talijanski: Galleria degli Uffizi) je palača u Firenci, smještena kod trga Piazza della Signoria. Danas predstavlja jednu od najstarijih i najslavnijih muzeja umjetnosti u svijetu.
Povijest
urediPalaču je započeo graditi Giorgio Vasari 1560. g. za Cosima Medicija kao ured Firentinskih upravitelja — odatle joj i ime "uffizi" ("uredi"). Gradnju su po Vasarijevim nacrtima nastavili Alfonso Parigi i Bernardo Buontalenti, te su je završili 1581. g. Dvorište cortile je dugo i usko, te se svojom dorskom kolonadom otvara prema rijeci Arno čime se uokviruje prostor a da se ne zatvara. Povjesničari umjetnosti smatraju da je to najraniji primjer organizirane ulične panorame u Europi[1]. Vasari, koji je bio i slikar i arhitekt, naglasio je perspektivnu dužinu usklađujući krovne istake pročelja s neprekinutim istakama između katova, kao i tri neprekinute stube na kojima počiva prednja fasada palače.
Palača Uffizi je pod jednim krovom ujedinila administrativne urede, sud i državni arhiv (Archivio di Stato). Cosimo I., nadvojvoda Toskane, uredio je da najbolja djela u kolekciji obitelji Medici dospiju u tzv. piano nobile (plemeniti kat). Danas ova izvanredna remekdjela, ujedinjena s djelima iz kolekcije još jednog nadvojvode Francesca I., čine glavnu atrakciju u muzejskom arhivu.
S vremenom, susjedni dijelovi palače su uključeni u izložbeni prostor za ostale slike i skulpture koje su naručili Medici. Nakon što je obitelj Medici nestala, djela koja su bila u njihovom vlasništvu, prema uvjetima slavnog Patto di famiglia koji je objavila Anna Maria Lodovica, posljednja baštinica obitelji Medici, jedan od prvih modernih muzeja je ustanovljen. Galerija je povremeno otvarana posjetiteljima od 16. st., a 1765. g. je službeno otvorena javnosti
Zbog veličine kolekcije neka od djela su proslijeđena u druge Firentinske muzeje. Npr. Neke slavne skulpture se danas nalaze u muzeju Bargello. U tijeku je projekt proširenja muzejskog izložbenog prostora sa 6,000 metara² na skoro 13,000 metara², čime će se omogućiti da se vide neka djela koja su bila u skladištu.
Godine 1993. auto-bomba je eksplodirala u Via dei Georgofili i oštetila dijelove palače ubivši petoro ljudi. Najveću štetu pretrpjela je soba Niobe; te njene klasične skulpture i neoklasični interijer koji je kasnije obnovljen, ali njene freske su bile nepopravljive. Identitet bombaša nije nikad utvrđen iako se sumnjalo na Mafiju.
Danas je Uffizi jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija Firence. Na vrhuncu sezone (osobito u srpnju), čekanje u redu na ulazak može trajati i do pet sati. Posjetitelji koji su unaprijed rezervirali karte čekaju mnogo manje.
Kolekcija
urediLista odabranih djela u kolekciji muzeja:
- Cimabue (Maestà)
- Duccio (Maestà)
- Giotto (Madonna Ognissanti, Poliptih Badia)
- Simone Martini (Navještenje)
- Paolo Uccello (Bitka kod San Romana)
- Piero della Francesca (Diptih vojvode Federica da Montefeltra i vojvotkinje Battiste Sforza od Urbina)
- Fra Filippo Lippi (Gospa s Djetetom i dva anđela)
- Andrea del Verrocchio (Krštenje Kristovo)
- Hugo van der Goes (Triptih Portinari)
- Sandro Botticelli (Primavera, Rođenje Venerino, Poklonstvo kraljeva i dr.)
- Leonardo da Vinci (Navještenje, Poklonstvo kraljeva)
- Piero di Cosimo (Perzej oslobađa Andromedu)
- Albrecht Dürer (Poklonstvo kraljeva)
- Michelangelo (Doni Tondo)
- Rafael (Gospa od češljugara, Portret Pape Lea X.)
- Tizian (Flora, Venera od Urbina)
- Parmigianino (Dugovrata Madonna)
- Caravaggio (Bakho, Žrtvovanje Izaka, Meduza)
U kolekciji se nalaze i antičke skulpture kao Arrotino i Dva rvača.
Galerija
urediIzvori
uredi- ↑ Siegfried Giedion, Space, Time and Architecture (1941) 1962 fig.17.
Vanjske veze
uredi- Galerija Uffizi. Arhivirano 2016-12-03 na Wayback Machine-u
- Uffizi putnički vodič.
- Virtual Uffizi - Informacije, povijest i mapa galerija, biografije zastupljenih umjetnika, slike i detalji o slikama, online registracija karata, posjete s vodičima.
- Satellitske slike s Google Maps.
- Uffizi Gallery Tickets and Tours