Stenjevac je naselje u Srbiji u opštini Despotovac u Pomoravskom okrugu. Nalazi se u gornjem toku reke Resave,[1] na padinama planine Beljanice[2]. U selu se nalazi Osnovna škola „Stevan Nemanja“, ranije „Ivo Lola Ribar“, za učenike od prvog do osmog razreda, poštanska jedinica, seoska ambulanta i Park dobrih komšija. U selu deluje Kulturno-umetničko društvo „Milosav Miljković“, osnovano je 70-ih godina prošlog veka[3] i Fudbalski klub „Rudar“, osnovan 1958[4].

Stenjevac


Detalj iz Stenjevca

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Pomoravski
Opština Despotovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 608
Geografija
Koordinate 44°05′08″N 21°32′06″E / 44.0855°N 21.535°E / 44.0855; 21.535
Nadmorska visina 368 m
Stenjevac na karti Srbije
Stenjevac
Stenjevac
Stenjevac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski kod 35215
Pozivni broj 035
Registarska oznaka DE


Koordinate: 44° 05′ 08" SGŠ, 21° 32′ 06" IGD

Poreklo stanovništva

uredi

Podaci datiraju iz 1930. godine)[5]

Selo se deli na Gornji i Donji Kraj. Skoro svi stanovnici su Kosovci i Timočani.

U Gornjem su Kraju:

  • Ćosići (30 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan), došli sa Kosova. Od njih je bio "Milovan Ćosić", Sinđelićev bimbaša, koji je sa njim poginuo na Čegru. Ima ih i u Strmostenu.
  • Mitrovići (5 k., Sv. Stevan), došli iz okoline Vranja.

U Donjem su Kraju:

  • Veljići (25 k., Sv. Arhanđel), došli oko 1730. godine sa Kosova, sa hiljadu brava ovaca.
  • Lukići (10 k., Sv. Jovan), došli iz Vražogrnca kod Zaječara.
  • Čupići (10 k., Sv. Arhanđel), došli sa Kosova.
  • Bugarčići (20 k., Sv. Nikola), došli iz vidinske oblasti u Bugarskoj.
  • Vojinovići (5 k., Sv. Todor), ne zna se odakle su.
  • Nonići (2 k., Đurđevdan), Cigani, došli iz Dvorišta.

Demografija

uredi

Prema popisu iz 2002. bilo je 737 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 947 stanovnika). U naselju Stenjevac živi 596 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,3 godina (42,5 kod muškaraca i 44,0 kod žena). U naselju ima 200 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,69.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 906 [6]
1953. 1012
1961. 1023
1971. 1197
1981. 1020
1991. 947 858
2002. 861 737
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
725 98.37%
Crnogorci
  
9 1.22%
Makedonci
  
2 0.27%
Rumuni
  
1 0.13%
nepoznato
  
0 0.0%


Reference

uredi
  1. [https://web.archive.org/web/20130715170556/http://stenjevac.com/ Arhivirano 2013-07-15 na Wayback Machine-u Stenjevac: Ukratko o Stenjevcu, Pristupljeno 25. 12. 2012.
  2. URS Za bolji život u selu Stenjevac, Pristupljeno 25. 12. 2012.
  3. Stenjevac:KUD Arhivirano 2016-01-19 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 25. 12. 2012.
  4. Stenjevac: FK Rudar, Pristupljeno 25. 12. 2012.[mrtav link]
  5. Podaci: "Naselja" knj.26 (dr. Stanoje Mijatović: Resava
  6. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  7. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

uredi
 U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak o temi: Stenjevac