Byen som kunne ofres
Byen som kunne ofres (sh. Grad koji se mogao žrtvovati) ili Srebrenica: A Town Betrayed (sh. Srebrenica: Izdani grad) je norveški dokumentarni film iz 2011. Film je režirao novinar-istraživač Ola Flum, a u njemu prati novinara-istraživača i vojnika ABiH tokom rata u Bosni Mirzada Fazlića Fazlu, kako istražuje događaje oko Srebrenice.
| Byen som kunne ofres Srebrenica: A Town Betrayed | |
|---|---|
| Žanr | dokumentarni film |
| Režija | Ola Flum Dejvid Hebdič |
| Producent | Fenris Film |
| Datum(i) premijere | 26. 4. 2011
|
| Zemlja |  Norveška |
| Jezik | norveški engleski srpskohrvatski |
O dokumentarcu
urediDokumentarac daje drugačiju verziju događaja u Srebrenici, polazeći da je to bio sukob de vojske posle zločina nad Srbima u Kravicama. Autor tvrdi da je se u Srebrenici nije desio masakr već legitimni oružani sukob srpskih snaga sa „muslimanskim odmetnicima“. Muslimani su zločinom u Kravicama izazvali opravdani revolt Srba, a broj srebreničkih žrtava nije 8000 već maksimalno 4000.[1]
Najznačajnije
urediFilm daje pregled događaja kao što su Zločin u Kravicama, Napad na Višnjicu, krijumčarenje oružja za Armiju BiH, pregovore oko razmeni stanovništva iz Srebrenice i okoline Sarajeva, kao i tezu da je Srebrenica žrtvovana radi političkih ciljeva.
- U filmu se tvrdi da je na prvom kraćem sastanku Klinton predložio Izetbegoviću holokaust u kome bi se žrtvovalo 5000 Muslimana u Srebrenici a da je Izetbegović to preneo delegaciji Srebreničkih branilaca. Tako da je Srebrenica žrtvovana od strane sopstvene vlade radi političkh ciljeva.[2]
- Humanitarni konvoji su propuštani od strane Srba u Srebrenicu ali ih je Naser Orić prodavao na crnom tržištu.[2]
- Mladić je imao na raspolaganju 1600 naoružanih ljudi iz okoline Srebrenice ali ih nije uključio u ratna dejstva zbog nedostatka discipline i moguće osvete za napade Orićevih snaga na srpska sela.[2]
Učesnici
urediU filmu su govorili Sefer Halilović, Ratko Nikolić (borac VRS koga su snage Nasera Orića zarobile i mučile), Miša Urošević (snimatelj TV Beograda), Zoran Stanković, Hakija Meholjić (komandir policije u Srebrenici tokom rata), Muhamed Filipović (jedan od osnivača SDA i učesnik više mirovnih pregovora), Huso Salihović (oficir ABiH), Džon Šindler (glavni analitičar CIA u BiH 1996), Esad Sipilović (američki građanin bošnjačkog porekla koji je učestvovao u krijumčarenju oružja) i Torvald Stoltenberg (bivši pregovarač UN).
Reakcije i kontroverze
urediPrikazivanje filma je izazvalo negativne reakcije od strane Norveškog helsinškog odbora i bošnjačke zajednice u Norveškoj, koji su autore optužili za istorijski revizionizam i poricanje genocida u Srebrenici. Norveška Komisija za žalbe na štampu je nekoliko meseci nakon premijere donela zaključak da su autori filma, ne spominjujući presude Haškog suda po kojima se u Srebrenici dogodio genocid povredili etički kodeks norveških medija.[3][4]
Uprkos toga, kao i sličnih protesta, film je nedugo potom u susednoj Švedskoj prikazan na programu tamošnje državne televizije.[5]
Povezano
urediReference
uredi- ↑ Skandinavska istina o Srebrenici 2. septembar 2011.[mrtav link]
- ↑ 2,0 2,1 2,2 "Srebrenica: A Town Betrayed" – Finally a Critical Documentary about Srebrenica Tragedy 25.09.2011[mrtav link]
- ↑ «NRK fikk omfattende kritikk av PFU», journalisten.no, 20. oktober 2011.
- ↑ Sak 107/11. Den norske Helsingforskomité mot NRK Brennpunkt Arhivirano 2012-01-20 na Wayback Machine-u, Norsk Presseforbund, 20. oktober 2011.
- ↑ Sigrid Sollie (2 Dec 2011). „Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments” (engleski). Balkan Insight. Pristupljeno 14. VII 2015.
Izvori
urediSpoljašnje veze
uredi- Profil na portalu NRK (no)
- Hague: Srebrenica Film Undermines Judgments na portalu Balkan Insight (en)
- film na engleskom jeziku (en)